Hrvatski sabor ove srijede održava sjednicu na kojoj će zastupnici raspraviti niz važnih tema, uključujući značajne izmjene Zakona o odvjetništvu te izvješće o provedbi politike prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Središnja točka zakonodavnog dijela sjednice su izmjene i dopune Zakona o odvjetništvu, koje su nužne radi usklađivanja s direktivama Europskog parlamenta, nakon što je Europska komisija lani utvrdila određene neusklađenosti. Trenutno važeći zakon ograničava mogućnosti europskih odvjetničkih društava da u Hrvatskoj osnivaju društva kćeri te strogo propisuje da odvjetnik može obavljati službu isključivo u jednom organizacijskom obliku. Predloženim izmjenama ta se ograničenja brišu, čime će se odvjetnicima omogućiti članstvo u više odvjetničkih društava ili istovremena samostalna djelatnost, dok će odvjetnička društva iz država članica EU dobiti izričitu zakonsku mogućnost osnivanja društava u Hrvatskoj. Uz to, uvode se promjene za odvjetničke vježbenike, kojima se omogućuje obavljanje dijela vježbe nakon pravosudnog ispita kod odvjetnika s poslovnim nastanom u drugim članicama EU, pod uvjetom da su upisani u Imenik Hrvatske odvjetničke komore i da se rad odnosi na hrvatsko pravo. Paralelno s ovim promjenama, najavljeno je i znatno povećanje sudskih pristojbi, koje bi u prosjeku trebale rasti za 115 posto.
Nakon zakonodavnih rasprava, Sabor će razmotriti Godišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2025. godinu. Prema izvješću, prošla godina bila je obilježena intenzivnom suradnjom s predstavnicima Hrvata u Bosni i Hercegovini, gdje je fokus stavljen na zaštitu prava, jednakopravnosti te potporu nizu obrazovnih, znanstvenih i kulturnih projekata. Dokument također svjedoči o jačanju veza s hrvatskim nacionalnim manjinama u susjednim državama te produbljivanju odnosa s hrvatskim iseljeništvom širom svijeta, od europskih zemalja poput Njemačke i Austrije do prekooceanskih zajednica u SAD-u, Kanadi i Brazilu.
