Program priuštivog najma, kojim država želi aktivirati prazne stanove i stabilizirati tržište nekretnina, privukao je snažan interes hrvatskih građana. Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, izvijestio je da je do sada zaprimljeno 1.315 prijava građana koji traže siguran krov nad glavom putem modela subvencioniranog najma.
Tko se najviše prijavljuje?
Podaci pokazuju da su najaktivniji mladi – čak 61,9 posto prijavljenih ima između 20 i 40 godina, dok je prosječna dob podnositelja zahtjeva 38,5 godina. Najveći interes vlada u Zagrebu, gdje je podneseno 745 prijava (56 posto ukupnog broja), a slijede Split, Rijeka, Osijek, Sisak, Zadar, Pula i Dubrovnik. Gotovo 40 posto prijava čine samci.
Kako funkcionira model subvencija?
Ključna značajka ovog programa je da priuštiva najamnina ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva (umanjenih za režije). Razliku do pune tržišne cijene najma pokrivat će država iz proračuna.
-
Primjer samca: S prihodom od 1.500 eura u Novom Zagrebu, najmoprimac plaća 362,50 eura, dok država pokriva razliku od 146,75 eura.
-
Primjer peteročlane obitelji: S prihodom od 2.400 eura u zagrebačkoj Dubravi, obitelj plaća 495 eura, dok država sufinancira 405 eura.
U početnoj fazi najmoprimcima će biti dostupno 435 nekretnina privatnih vlasnika, dok će se s vremenom u sustav uključivati i stanovi u državnom vlasništvu.
Nove mjere za potpomognuta područja
Ministarstvo je predstavilo i novu regulativu za stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima, koja donosi niz olakšica:
-
Izjednačavanje najamnine: Za sve korisnike iznosi 0,36 eura po kvadratnom metru.
-
Oslobođenje od plaćanja: Žrtve obiteljskog nasilja bit će oslobođene plaćanja najma.
-
Dodatni bodovi: Prioritet pri zbrinjavanju imat će osobe s invaliditetom, samohrani roditelji njegovatelji te pripadnici hitnih službi (MUP, vatrogasci, pravosudna policija).
Uz ove mjere, ministar Bačić je potvrdio i napredak na infrastrukturnim projektima u Zagrebu, uključujući fazno uklanjanje etaža na zgradi Vjesnika te planove za regulaciju prometa tijekom rušenja, kako bi se građanima osiguralo što manje ometanje svakodnevice.
