Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport otvorena je rasprava o alarmantnom stanju u području ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi nakon razvoda braka. Brojni stručnjaci, pravobranitelji i predstavnici pravosuđa upozorili su na činjenicu da sporost sustava, neujednačena sudska praksa te intenzivni roditeljski sukobi izravno ugrožavaju prava djeteta, pri čemu djeca nerijetko trajno gube redovit i kvalitetan odnos s jednim od roditelja.
Predsjednica Odbora Vesna Vučemilović naglasila je u svojem uvodnom obraćanju kako se posljedice neefikasnog djelovanja institucija i loše komunikacije među bivšim supružnicima u pravilu prelamaju preko leđa najranjivijih. Na problem je ukazala i klinička psihologinja Gordana Buljan Flander, istaknuvši da se neopravdani prekid kontakta djeteta i roditelja mora tretirati kao ozbiljan razvojni problem. Kao konkretno rješenje predložila je uvođenje posebnog koordinatora koji bi pratio svaki pojedinačni slučaj od samog ulaska u sustav, kako bi se spriječilo dugogodišnje razvlačenje postupaka.
Pravna nesigurnost, rad pravobraniteljice i prijedlog specijalizacije sudstva
Analizirajući važeći zakonodavni okvir, profesorica Aleksandra Korać Graovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu upozorila je na to da dio sudske prakse u Hrvatskoj još uvijek nije usklađen sa zakonskim izmjenama donesenima 2019. godine. Zbog toga nastaje izražena pravna nesigurnost, a ostvarivanje ustavnog prava na zajedničku skrb u praksi i dalje prečesto ovisi isključivo o tome mogu li roditelji u konfliktnoj atmosferi postići dogovor.
Razmjere problema potvrdila je i pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić, otkrivši kako je njezin ured tijekom 2025. godine zaprimio čak 533 predstavke građana, od kojih se najveći dio odnosi upravo na probleme s roditeljskom skrbi i uzdržavanjem. Iako europska istraživanja pokazuju da čak 79.3 posto djece nakon razvoda živi s jednim roditeljem, pravobraniteljica je napomenula kako stanovanje na jednoj adresi ni u kojem slučaju ne smije umanjiti dužnosti i prava drugog roditelja.
Znatne organizacijske promjene predložila je predsjeda Udruge sudaca za mladež i obiteljskih sudaca Lana Petö Kujundžić, ponovivši višegodišnji zahtjev za osnivanjem specijaliziranih obiteljskih sudova i sudova za mladež. Uz to, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić i sutkinja Valentina Vedrina Parlov upozorile su da se iza visokokonfliktnih razvoda često skriva i prikriveno obiteljsko nasilje, koje zahtijeva posebne protokole i dodatnu edukaciju kadrova. Saborski će odbor na temelju svih iznesenih dokaza izraditi službene preporuke i uputiti ih nadležnim ministarstvima.
