Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković podnio je u Hrvatskom saboru Izvješće o sastanku Europskog vijeća održanom 15. i 16. listopada. U svojem se obraćanju premijer osvrnuo na ključne teme rasprave na europskoj razini – vojnu i financijsku potporu Ukrajini te sve izraženije izazove s kojima se Europska unija suočava na području migracijske politike.
Plenković je ocijenio da je nesudjelovanje Hrvatske u Europskoj misiji vojne pomoći Ukrajini (EUMAM) i NATO-voj inicijativi NSATU stvorilo ozbiljan deficit za Hrvatsku vojsku. Prema riječima premijera, odluka oporbe i predsjednika Republike Zorana Milanovića rezultirala je time da hrvatski obrambeni sustav nema izravan uvid u suvremena vojna iskustva i suradnju europskih država s ukrajinskim oružanim snagama, koje je opisao kao trenutačno najobučeniju i najdinamičniju vojsku u Europi.
Podijeljeni stavovi o financiranju i zaokret u borbi protiv nezakonitih migracija
Govoreći o financijskoj pomoći Ukrajini, premijer je otkrio kako unutar Europske unije sumnju i neslaganje prema izdvajanjima izražavaju Slovačka, Mađarska, Češka i Bugarska, iako su sve reda radi korisnice europskih fondova. Takvom se pristupu oštro protivila Njemačka, čiji je kancelar Friedrich Merz uvjetovao opći dogovor o europskom proračunu daljnjim nastavkom financijske potpore Ukrajini.
Druga središnja tema Vijeća bile su nezakonite migracije. Plenković je istaknuo kako se čak dvadesetak država članica, uključujući i Hrvatsku, zalaže za znatno čvršću politiku zaštite vanjskih granica. Osvrnuo se i na promjenu stajališta zapadnoeuropskih zemalja, naglasivši kako čelnici država koje su nekada kritizirale Hrvatsku danas otvoreno zagovaraju mjere prisilnog vraćanja migranata (pushback). Premijer je zaključio da Europa više neće ponoviti pristup iz 2015. godine te da se raspoloženje u Uniji trajno promijenilo prema strožem upravljanju granicama.
