Posljednji ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, počeo je u subotu u Vatikanu na Trgu svetog Petra kada je iznesen njegov lijes iz bazilike svetog Petra.
Sprovodna misa započela je zborom, a talijanski kardinal Giovanni Battista Re, dekan kardinalskog zbora, održat će propovijed i predvoditi euharistijsko slavlje koje će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika koji će koncelebrirati na trgu.
Zagrebački nadbiskup u miru Josip Bozanić bio je među kardinalima koji su ispratili lijes iz bazilike svetog Petra.
Battista Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu.
No, vatikanski promatrači vjeruju da bi on u propovijedi mogao izreći smjernice koje bi njegovi kolege kardinali trebale slijediti.
Na Trgu svetog Petra je mnoštvo katoličkih vjernika i svjetskih vođa te desetak monarha. Rimska policija procijenila je da se do početka mise okupilo najmanje 140.000 ljudi.
U Rim su na ispraćaj doputovali, među ostalima i američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, britanski premijer Keir Starmer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski Luiz Inacio Lula da Silva i glavni tajnik UN-a António Guterres, a tu su i čelnici Italije.
Sprovodu nazoči ukupno 162 službene delegacije.
Hrvatsku predstavljaju predjednik i premijer Zoran Milanović i Andrej Plenković.
Franjo će biti pokopan prema svojoj želji u bazilici svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), prema kojoj je gajio posebnu pobožnost.
Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog.
Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.
Pogrebna povorka putovat će do bazilike od Trga sv. Petra hodajućim tempom, a papin će lijes biti u preuređenom papamobilu koji je papa Franjo koristio.
Duž rute duge oko 5,5 km prolazit će pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Kolosej.
Uz trasu se očekuje mnoštvo ljudi.
Skupina siromašnih bit će prisutna na stepenicama koje vode do bazilike svete Marije Velike kako bi odali posljednju počast Franji, odražavajući njegovu predanost služenju siromašnima i potlačenima.
Pokop će biti privatan. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus. Bit će pokopan u grobnicu u podu, u maloj niši.
Čitav se ispraćaj odvija po pojednostavljenoj proceduri, po želji pape.
Trump i Melania odali počast Franji
Američki predsjednik Donald Trump i prva dama Melania odali su počast papi Franji, poklonivši se pred njegovim drvenim lijesom u bazilici svetog Petra prije no što je iznesen za ispraćaj.
Republikanac i njegova supruga kratko su zastali u molitvi pred lijesom.
Dolazak u Rim na Franjin pogreb prvo je Trumpovo inozemno putovanje nakon povratka u Bijelu kuću. Američki predsjednik često se sukobljavao s Franjom po pitanju imigracije.
U Rim je stigao i Trumpov prethodnik, demokrat Joe Biden, drugi katolički predsjednik SAD-a u povijesti nakon Johna F. Kennedyja.
Na papin ispraćaj stiglo je više od 150 delegacija i pedesetak šefova država – Hrvatsku predstavljaju premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović.
U Vatikanu je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a njegov ured priopćio je da će se sastati s Trumpom tijekom boravka u Rimu.
Kardinal Puljić: Crkva je spremna za papu iz Afrike ili Azije
CrkvA je spremna za to da novi papa bude iz Afrike ili Azije, rekao je u subotu umirovljeni vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji će sudjelovati na predstojećoj konklavi.
Konklava za izbor nasljednika pape Franje, koji će biti pokopan u subotu, počet će najranije 6. svibnja.
Puljić ocijenio je u razgovoru za banjalučke “Nezavisne novine” da je pontifikat pape Franje obilježen borbom za mir, borbom da se prihvate izbjeglice i svi koji su u društvu marginalizirani.
Smatra da će njegov nasljednik vjerojatno unijeti novi stil u Crkvu dok će temelji vjere i morala ostati isti.”
Može se reći da je on (Franjo) papa nade. Ulijevao je nadu gdje god je dolazio”, kazao je kardinal Puljić u intervjuu objavljenom u subotu.
Kardinal Puljić idući tjedan putuje u Rim gdje će sudjelovati na konklavi na kojoj će se birati novi papa. Na pitanje koga vidi kao Franjina nasljednika i hoće li mu on biti sličan odgovorio je kako se to neće dogoditi jer je svaki čovjek drugačiji.
“Nikad se ne može desiti slično. Svaki čovjek donosi svoje nove stavove. Vjera i moral su isti, a samo je u pitanju stil. Vjerujem da će novi papa unijeti novi stil u crkvi. I to je normalno. Svaki je papa za sebe osebujan i ne može se imitirati. Potrebno je služiti. Svaki papa služi narodu, služi Evanđelju, služi spasu duša”, kazao je Puljić.
Komentirajući rasprave o tome je li Crkva pripravna za papu iz Azije ili Afrike kardinal Puljić kaže da jeste.
“Jasno da je spremna. Bitno je da bude vjeran Bogu, voli crkvu i da je kompatibilan s narodom, bez obzira odakle dolazi”, kazao je.
Na pitanje o stanju Crkve u BiH kardinal Puljić je kazao kako je ono teško jer se broj vjernika višestruko smanjio, a taj se trend nastavlja zbog lošeg stanja u zemlji.
“Kada sam postao nadbiskup, imao sam preko 500 tisuća vjernika. Danas, nažalost, ni 130 tisuća. Stanje je sasvim promijenjeno. Banjolučka biskupija isto tako, Mostarska biskupija isto tako”, podsjetio je na brojke.
Upozorio je kako je rat ostavio teške posljedice no stvarne izgradnje zemlje i mira u njoj nije bilo ni nakon toga pa mladi nastavljaju odlaziti.
