Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je rebalans državnog proračuna, oštro kritizirao oporbu zbog reakcija na slučaj nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću te poručio da će Hrvatska u pregovorima o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije inzistirati na snažnom financiranju ravnomjernog razvoja država članica. U izjavi nakon obilježavanja Dana Hrvatskoga sabora osvrnuo se i na rad sigurnosnih institucija, gospodarsku situaciju te predstojeću saborsku raspravu o povjerenju Vladi.
Rebalans proračuna pred Vladom: „Moramo trošiti onoliko koliko zarađujemo“
Govoreći o rebalansu državnog proračuna, koji bi se u petak, 9. listopada, trebao naći na sjednici Vlade, premijer Andrej Plenković najavio je da će posljednji detalji biti usuglašeni na sjednici Užeg kabineta.
Istaknuo je kako je cilj osigurati financiranje svih ključnih državnih obveza, uz ostvarivanje ušteda ondje gdje je to moguće.
„Najvažnije je da možemo financirati sve što je bitno, da su postignute određene uštede gdje se to ocijenilo primjerenim“, rekao je Plenković.
Naglasio je važnost odgovornog upravljanja javnim financijama, za koje smatra da je pridonijelo poboljšanju hrvatskog kreditnog rejtinga.
Prema njegovim riječima, Vlada nastoji održavati uravnotežen proračun, a kada to nije moguće, proračunski deficit zadržati unutar prihvatljive granice od tri posto.
Oporbi poručio: „Mi ćemo raditi svoj posao, a oni će biti egzaltirani“
Premijer se osvrnuo i na najavljenu saborsku raspravu o povjerenju Vladi, koja bi se trebala održati sljedećeg tjedna.
Na pitanje što očekuje od oporbenih zastupnika, odgovorio je kako će predstavnici Vlade govoriti o rezultatima svojeg rada, dok od oporbe očekuje oštre političke istupe.
„Mi ćemo i dalje raditi svoj posao, a oni će i dalje biti egzaltirani. Stvar je dosta jednostavna“, izjavio je.
Podsjetio je da se rasprava održava u razdoblju obilježavanja desete obljetnice njegovih vlada, kao i predstavljanja godišnjeg izvješća o radu Vlade.
Najavio je da će to biti prilika za predstavljanje aktivnosti pojedinih ministarstava i rezultata Vladinih politika.
Komentirajući razinu političke komunikacije u Hrvatskom saboru, ocijenio je kako ona odražava stanje u društvu.
Slučaj Gospić: Plenković brani postupanje SOA-e i institucija
Jedna od središnjih tema premijerove izjave bilo je nezakonito odlaganje otpada na području Gospića i pitanje postupanja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).
Plenković je rekao da je predsjednik nadležnog saborskog odbora zatražio očitovanje SOA-e te da je ono dostavljeno.
Odbacio je kritike prema kojima sigurnosne i pravosudne institucije nisu pravodobno postupale, ocijenivši da dio političkih aktera ne razumije način njihova rada.
„U javnom i medijskom prostoru previše slušamo one koji bucaju protiv institucija“, poručio je premijer.
Pojasnio je kako postupanje u slučajevima mogućih kaznenih djela uključuje prikupljanje dokaza, provođenje dokaznih radnji i druge aktivnosti nadležnih tijela.
Naglasio je da nije uvijek moguće unaprijed predvidjeti kada će se određeno kazneno djelo dogoditi ili kada će biti prikupljeno dovoljno dokaza za daljnje postupanje.
„Nema takvog čarobnjaka u institucijama“, rekao je, pozvavši na smirivanje političkih napetosti i realnije sagledavanje slučaja.
„Stvara se slika da je cijela Lika otrovana, a štetu trpe poljoprivrednici“
Premijer je posebno upozorio na moguće gospodarske posljedice javne rasprave o opasnom otpadu u Gospiću.
Ustvrdio je da je način na koji se o toj temi govori u dijelu političkog i medijskog prostora doveo u pitanje sigurnost poljoprivrednih proizvoda iz Ličko-senjske županije.
Prema njegovim riječima, takva percepcija može izravno naštetiti lokalnim proizvođačima.
„Zbog apsolutno nenormalnog pumpanja u zadnjih mjesec dana, koje je na razini Agrokora, možda čak i jače, imali smo situaciju da su dovedeni u pitanje poljoprivredni proizvodi iz Ličko-senjske županije“, upozorio je Plenković.
Pritom je postavio pitanje kome je u interesu stvaranje dojma da je cijela Lika zagađena.
Naglasio je da upozoravanje na ekološke probleme smatra opravdanim, ali je kritizirao generaliziranje mogućih posljedica na cijelu regiju.
Riječ je o premijerovoj ocjeni političkih i gospodarskih posljedica slučaja, a ne o zaključku da opasnosti povezane s nezakonito odloženim otpadom ne postoje.
Plenković tvrdi da je voda ispravna za piće i da je sanacija započela
Govoreći o konkretnim aktivnostima nadležnih tijela, premijer je kazao da je sanacija nezakonito odloženog otpada započela.
Dodao je da su pojačana mjerenja vode u sustavu javne vodoopskrbe te da, prema podacima na koje se pozvao, rezultati pokazuju kako je voda ispravna za piće.
Istaknuo je i da nadležna tijela kaznenog progona nastavljaju raditi na slučaju te da počinitelji nezakonitog odlaganja opasnog otpada trebaju odgovarati.
Premijer je pritom ponovno kritizirao oporbene političare koje smatra odgovornima za širenje pretjerano negativne slike o stanju u Lici.
Novi proračun Europske unije: Hrvatska traži više novca za ravnomjeran razvoj
U drugom dijelu izjave Plenković se osvrnuo na pregovore o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije, koji su od posebnog značaja za financiranje budućih razvojnih projekata.
Prema njegovim riječima, među državama članicama postoje različiti pogledi na veličinu i raspodjelu europskih sredstava.
Najbogatije članice, objasnio je, zagovaraju manji ukupni europski proračun zbog ograničenja s kojima se suočavaju na nacionalnoj razini.
S druge strane, Hrvatska i još 16 država članica okupljenih u skupini Prijatelji kohezije žele očuvati snažno financiranje nacionalnih i regionalnih razvojnih politika.
Plenković smatra da je takva raspodjela sredstava nužna kako bi manje razvijene države nastavile smanjivati gospodarski jaz u odnosu na najbogatije članice EU-a.
„Hrvatska i dalje hvata korak s razvijenijim zemljama“
Premijer je posebno naglasio važnost europske kohezijske politike, koja omogućuje ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i regionalni razvoj.
Pojasnio je kako države koje su desetljećima imale stabilno demokratsko i tržišno gospodarstvo nisu imale jednake razvojne okolnosti kao zemlje koje su prošle razdoblje socijalističkih i jednopartijskih sustava.
„Konvergencija znači da idemo jedni prema drugima“, rekao je Plenković.
Dodao je kako državama koje još sustižu razvijenije članice treba omogućiti nastavak korištenja europskih sredstava kako bi se razlike postupno smanjivale.
Upozorio je i da bi pretjerano usmjeravanje europskog financiranja isključivo prema konkurentnosti moglo pogodovati najvećim i gospodarski najsnažnijim članicama.
Takve zemlje, smatra, imaju veće kapacitete za povlačenje sredstava iz zajedničkih europskih programa, zbog čega bi slabije razvijene članice mogle ostati u nepovoljnijem položaju.
Dogovor o europskom proračunu želi se postići što prije
Plenković je najavio intenzivne pregovore o budućem financijskom okviru Europske unije.
Prema njegovim riječima, očekuje se novi prijedlog u sklopu irskog predsjedanja, a o proračunu bi se trebalo raspravljati na sastancima Europskog vijeća u listopadu, studenome i prosincu.
Cilj je postići dogovor prije nego što velike države članice uđu u intenzivnije izborne cikluse, što bi moglo dodatno otežati pregovore.
Premijer je naglasio da će Hrvatska u tim razgovorima inzistirati na očuvanju financijskih instrumenata koji omogućuju nastavak gospodarskog približavanja razvijenijim članicama.
„Branit ćemo hrvatske interese“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković, poručivši da su odgovorno upravljanje državnim financijama i osiguravanje europskih sredstava za razvoj među ključnim prioritetima Vlade.
