Cilj najavljene reforme hitne medicine nije administrativno spriječiti pacijente da dolaze u objedinjene hitne bolničke prijeme (OHBP), već osigurati da njihovi kapaciteti prvenstveno budu dostupni najtežim i životno ugroženim pacijentima. Ministarstvo zdravstva pritom najavljuje niz promjena u organizaciji hitne službe, od rada timova na terenu do načina zbrinjavanja pacijenata u bolnicama.
Prema prijedlogu reforme, pacijent s akutnom, ali stabilnom zdravstvenom tegobom trebao bi dobiti stvarnu alternativu odlasku u OHBP. To bi se ostvarivalo kroz snažnije i dodatno opremljene ambulante posebnih dežurstava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje bi pacijent mogao biti pregledan i zbrinut ili, ako je potrebno, upućen na prioritetni specijalistički pregled.
T1 i T2 timovi – jasnije podijeljene uloge
Jedna od važnijih promjena odnosi se na organizaciju izvanbolničke hitne medicinske pomoći.
T1 tim i dalje bi uključivao liječnika, medicinsku sestru ili medicinskog tehničara, a bio bi namijenjen zbrinjavanju životno ugrožavajućih stanja i visokorizičnih intervencija.
T2 tim činile bi dvije medicinske sestre odnosno medicinska tehničara, od kojih bi najmanje jedan imao završeno specijalističko usavršavanje iz hitne medicine. Takav tim imao bi mogućnost telekonzultacijske podrške liječnika hitne medicine.
Ministarstvo pritom naglašava da se ne radi o zamjeni liječnika medicinskim sestrama i tehničarima, već o sustavu u kojem bi svaki zdravstveni djelatnik radio unutar jasno određenih kompetencija i uz dostupnu liječničku podršku.
Za T2 timove predviđena je dodatna edukacija i certifikacija za samostalno provođenje određenih hitnih postupaka, kao i nastavak specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva iz područja hitne medicine.
Promjena C2 uputnice
Jedan od problema na koji je struka upozoravala jest pitanje C1 i C2 uputnica.
Ministarstvo najavljuje redefiniranje C2 uputnice, kojom se pacijenti danas često usmjeravaju prema hitnoj službi. Prema novom modelu, C2 bi za akutnog, ali stabilnog pacijenta služila za prioritetni žurni specijalistički pregled izvan OHBP-a.
C1 uputnica, objašnjavaju iz Ministarstva, nije posebno razrađena u ovom prijedlogu jer se ne odnosi na hitne pacijente, već na cjelovitu obradu u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti.
Problem manjka liječnika i drugog zdravstvenog kadra pokušao bi se riješiti mapiranjem potreba po županijama te uvrštavanjem specijalizacija iz hitne medicine među prioritete godišnjih planova specijalizacija.
Više T2 timova do 2029. godine
Prema predloženom modelu, do kraja 2029. godine postupno bi se povećavao broj T2 timova, osobito u gradovima u kojima postoji organizirani bolnički prijam hitnih pacijenata.
Istodobno bi se na tim područjima smanjivao broj T1 timova, ali bi dovoljan broj T1 timova i dalje ostao osiguran za najteža, životno ugrožavajuća stanja.
Reforma bi se provodila u razdoblju od 2026. do 2029. godine, a osim reorganizacije T1 i T2 timova obuhvaća i reorganizaciju Mreže hitne medicine, razvoj jedinstvenog medicinsko-prijavno-dojavnog sustava, jačanje posebnih dežurstava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, digitalno povezivanje sustava te promjene u organizaciji rada OHBP-ova.
U bolnicama bi se trebala uvesti standardizirana trijaža i ambulante brzog prolaza za pacijente s manje kompleksnim zdravstvenim problemima.
„Pacijent mora imati jasan put“
O modelu reforme govorilo se i u emisiji Studio 4, gdje je Damir Važanić, načelnik Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu, naglasio važnost povezivanja svih dijelova sustava.
Prema njegovim riječima, cilj je da pacijent od trenutka poziva hitnoj službi do konačnog zbrinjavanja ima jasno definiran tijek.
To uključuje procjenu situacije u dispečerskom sustavu, odabir najprimjerenijeg i najbržeg tima – bilo zemaljskog, pomorskog ili helikopterskog – a potom i zbrinjavanje u bolnici.
Važan dio tog procesa bit će upravo rasterećenje OHBP-ova, ali uz istodobno osiguravanje odgovarajuće alternative pacijentima koji imaju akutne, ali nisu životno ugrožavajuće zdravstvene probleme.
Što s domovima za starije?
Na pitanje o mobilnim ambulantama za korisnike domova za starije, Ministarstvo navodi kako takve ambulante već postoje i funkcioniraju u sustavu. Potrebno je, ističu, u njihovim rutama bolje prepoznati potrebu za odlascima upravo na takve lokacije.
Time bi se dio zdravstvene skrbi mogao približiti korisnicima kojima je odlazak u bolnicu dodatno otežan.
Bez ljudi nema reforme
Ministarstvo posebno naglašava da organizacijske promjene same po sebi neće biti dovoljne.
Planiraju se bolje vrednovanje rada zdravstvenih djelatnika, povećanje koeficijenata te mjere kojima bi se trebalo privući i zadržati potreban kadar.
„Bez educiranih, motiviranih i zaštićenih djelatnika nema održive reforme hitne medicine“, poručuju iz Ministarstva.
I Važanić ističe da su ljudi jedan od ključnih elemenata cijelog procesa te najavljuje mjere usmjerene na bolje radne uvjete i vrednovanje rada djelatnika.
Javna rasprava počinje u rujnu
Važno je naglasiti da se zasad radi o prijedlogu, a ne konačno usvojenom modelu.
Javna rasprava o reorganizaciji hitne medicine trebala bi početi tijekom rujna, a Ministarstvo poručuje da će se prijedlog, ovisno o komentarima i potrebama sustava, dodatno razrađivati.
Ključ reforme trebao bi biti jednostavan: životno ugroženi pacijenti moraju što brže dobiti liječničku i bolničku pomoć, dok bi se pacijentima sa stabilnim, ali akutnim tegobama trebalo omogućiti kvalitetno zbrinjavanje izvan bolničkog hitnog prijama.
Ako se novi model kvalitetno provede, cilj je povezati hitnu medicinsku pomoć, primarnu zdravstvenu zaštitu i bolnički sustav tako da pacijent ne bude prepušten traženju rješenja, nego da sustav sam odredi najbrži i najprimjereniji put do potrebne zdravstvene skrbi.