Saborski zastupnik Ivica Baksa upozorio je na sve rašireniji problem internetskog nasilja, vrijeđanja i javnog ponižavanja na društvenim mrežama i internetskim portalima. Posebno je istaknuo zabrinjavajuće podatke o nasilju među djecom i mladima, ali i upozorio da odgovornost za kulturu komunikacije u digitalnom prostoru snose odrasli, mediji, društvene platforme i nadležne institucije.
Govoreći o ozbiljnim posljedicama javnog prozivanja, Baksa se osvrnuo i na tragičan slučaj mlade međimurske liječnice koja si je prije nekoliko godina oduzela život, a koja je prije smrti bila izložena javnom prozivanju i vrijeđanju na društvenim mrežama.
Svaki treći učenik doživljava internetsko nasilje barem jednom mjesečno
Baksa je iznio podatke istraživanja provedenog u Hrvatskoj prema kojem 34,2 posto učenika viših razreda osnovnih škola doživljava neki oblik internetskog nasilja barem jednom mjesečno, dok 24,1 posto učenika priznaje da i sami sudjeluju u takvom ponašanju.
Naglasio je kako se problem ne može promatrati isključivo kroz ponašanje djece i mladih jer se slični obrasci vrijeđanja, omalovažavanja i javnog prozivanja svakodnevno pojavljuju i među odraslima.
„Pogledajte komentare ispod članaka, često nema ni činjenica ni obzira“
Posebno je upozorio na komunikaciju u komentarima ispod vijesti na internetskim portalima, gdje se rasprave nerijetko pretvaraju u osobne napade.
„Pogledajmo komentare ispod članaka na našim internetskim portalima. Dovoljno je da se objavi vijest o nekoj osobi, njezinoj pogrešci, privatnom životu ili nekom događaju, pa da se ispod članka pojavi stotine komentara. Često bez poznavanja činjenica, bez provjere i bez imalo obzira“, upozorio je Ivica Baksa.
Istaknuo je kako sloboda govora i pravo na kritiku moraju ostati zaštićeni, ali ne smiju biti opravdanje za prijetnje, uznemiravanje, govor mržnje ili organizirano javno ponižavanje pojedinaca.
Tragedija međimurske liječnice kao upozorenje na posljedice javnog ponižavanja
Govoreći o težini problema, Baksa je podsjetio na slučaj mlade liječnice iz Međimurja koja je prije nekoliko godina počinila samoubojstvo, a prije čije je smrti došlo do javnog prozivanja i vrijeđanja na društvenim mrežama.
Naglasio je da je kod takvih tragedija nužno izbjegavati pojednostavljivanje uzroka, ali i ozbiljno shvatiti moguće posljedice internetskog nasilja.
„Ne smijemo olako pojednostavljivati uzroke takvih tragedija. Ali ne smijemo ni zatvarati oči pred činjenicom da riječi mogu duboko povrijediti i ostaviti ozbiljne posljedice“, poručio je.
Traži odgovornije moderiranje komentara i bolju zaštitu žrtava
Baksa smatra da je za suzbijanje internetskog nasilja i govora mržnje potreban sustavan pristup koji uključuje obrazovanje, odgovornije upravljanje digitalnim platformama i učinkovitiju institucionalnu zaštitu.
Založio se za jačanje medijske i digitalne pismenosti djece i mladih, odgovornije moderiranje komentara na portalima i društvenim mrežama te jednostavnije postupke prijavljivanja nasilja.
Posebno je naglasio važnost pružanja pravodobne i učinkovite podrške osobama koje su izložene prijetnjama, uznemiravanju i javnom ponižavanju.
Pritom je poručio kako cilj nije ukidanje komentiranja niti ograničavanje legitimne kritike, već uspostavljanje jasnih pravila ponašanja i odgovornosti u digitalnom prostoru.
„Biste li isto rekli osobi koja stoji pred vama?“
Saborski zastupnik pozvao je građane da prije objavljivanja komentara na internetu razmisle bi li iste riječi izgovorili osobi u izravnom razgovoru.
„Ne možemo izgraditi tolerantno društvo ako ćemo jedni druge svakodnevno ponižavati čim se sakrijemo iza tipkovnice. Ne moramo se slagati. Ne moramo imati ista mišljenja. Ne moramo odustati od kritike. Ali moramo sačuvati minimum ljudskog poštovanja. Jer iza svakog profila, fotografije i komentara nalazi se čovjek“, zaključio je Baksa.




