Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić predstavio je završni Akcijski plan protiv seksualnog nasilja do 2027. godine. Plan ulazi u javno savjetovanje, a donosi ključne promjene u sustavu – predviđa osnivanje Dječje kuće, specijaliziranih regionalnih servisa te intenzivnu edukaciju policije i pravosuđa.
Riječ je o završnom provedbenom dijelu Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja od 2022. do 2027. godine, prvog hrvatskog strateškog dokumenta posvećenog ovom problemu. Za provedbu svih navedenih mjera osigurano je 1,24 milijuna eura.
Dječja kuća: Medicinska, psihološka i forenzička pomoć na jednom mjestu
Najveći iskorak u zaštiti najranjivijih predstavlja osnivanje Dječje kuće te specijaliziranih servisa u zagrebačkoj, osječkoj, riječkoj i splitskoj regiji. Uz to, planira se jačanje kapaciteta policije za otkrivanje seksualnog iskorištavanja djece na internetu, kao i posebni programi usmjereni prema stručnjacima i počiniteljima.
U Dječjoj kući dijete bi na jednom mjestu dobilo cjelovitu forenzičku, medicinsku i psihološku pomoć, a iskaz bi davalo samo jednom, uz potpunu pravnu i stručnu podršku.
“To je najviši stupanj zaštite prava i dobrobiti djeteta. Riječ je o velikom civilizacijskom i medicinskom dosegom kojim će se spriječiti ponovljena ispitivanja i sekundarna viktimizacija djece”, naglasio je ministar Ružić.
Govoreći o žrtvama koje nasilje odluče prijaviti tek nakon dugog niza godina, ministar je poslao jasnu poruku: “Ne smijemo se pitati zašto je netko progovorio nakon mnogo godina, nego što možemo učiniti da nijedna osoba više ne bude u situaciji da mora šutjeti.”
Rast broja prijava – znak većeg povjerenja u institucije
Vršiteljica dužnosti ravnateljice Uprave za socijalnu politiku, Melita Čusek, upozorila je da je seksualno nasilje ozbiljan i široko rasprostranjen društveni problem koji često ostaje neprijavljen.
Čusek je napomenula kako trenutni rast broja prijava i identificiranih žrtava ne znači nužno porast broja kaznenih djela, već pokazuje veću osviještenost građana, veće povjerenje žrtava u sustav te snažnije kapacitete nadležnih službi.
“Moramo spomenuti veću aktivnost policije. Pronađen je veći broj počinitelja više kaznenih djela i seksualnih delikata”, istaknula je Čusek.
Specijalizacija policije i pravosuđa
Prema novom konceptu, prvi razgovor sa žrtvom ubuduće bi trebali voditi isključivo specijalizirani policijski službenici, dok bi zadatak temeljne policije bio samo izuzimanje dokaza. Također, naglašena je potreba da suci i stručni suradnici koji rade na ovakvim predmetima steknu dodatno psihološko razumijevanje žrtve.
“Glavni smisao svih edukacija jest razviti senzibilizaciju kod stručnjaka. Empatija i suosjećanje – to je u ovom procesu najvažnije”, zaključila je Melita Čusek.