Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru konačni prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima. Novim se zakonskim okvirom značajno jačaju mehanizmi zaštite potrošača, uvode stroža pravila oglašavanja te znatno pooštrava procjena kreditne sposobnosti građana.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da se ovim prijedlogom postojeći zakoni o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju konačno objedinjuju u jedinstveni, moderniji zakonski okvir.
“Temeljni ciljevi zakona su dodatna zaštita potrošača, odgovorno kreditiranje i jačanje transparentnosti tržišta”, naglasio je ministar Ćorić.
Pod povećalom i teleoperateri: Proširuje se zaštita građana
Jedna od najvećih novosti je proširenje primjene zakona na kreditne proizvode koji se smatraju visokorizičnim ili potencijalno štetnim za džep građana. To izravno uključuje ugovore o dopuštenim prekoračenjima, ali i ugovore o kreditu bez kamata i naknada.
-
Trgovine i teleoperateri: Kompanije poput teleoperatera koje nude uređaje na otplatu u ratama od sada će morati biti licencirani vjerovnici. To znači da će prije prodaje uređaja na rate imati zakonsku obvezu detaljno procijeniti kreditnu sposobnost potrošača.
-
Kratkoročni krediti: U zakon ulaze i krediti s rokom otplate do tri mjeseca, koji su dosad bili izuzeti iz zakonskih okvira i često služili za “brza” i netransparentna zaduživanja.
-
Ukidanje gornjeg limita: Ukida se dosadašnja gornja granica iznosa kredita od 132.722,81 eura. Time se jamči jednaka zakonska zaštita građanima bez obzira na visinu njihova zaduženja.
Stop agresivnom marketingu i stroga pravila za minuse
Zakon propisuje znatno strože zahtjeve za oglašavanje i marketing kreditnih proizvoda. Banke i drugi vjerovnici morat će osigurati standardizirano, jasno i pravodobno predugovorno informiranje građana kako bi se spriječilo neodrživo zaduživanje.
Značajne promjene osjetit će se i kod prijevremene otplate kredita. Potrošači sada imaju pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita. To znači da im se kod ranijeg zatvaranja kredita moraju smanjiti ne samo preostale kamate, već i troškovi koji su naplaćeni prilikom samog odobravanja kredita.
Nova pravila za prešutne minuse:
Usklađivanjem s Memorandumom potpisanim između Vlade, HNB-a i 13 poslovnih banaka, definirana su jasna pravila za prešutno prihvaćena prekoračenja:
-
Najveći dopušteni iznos prešutnog minusa ne smije premašiti prosječni redovni mjesečni priljev na tekući račun.
-
Značajnim prešutnim minusom smatrat će se iznos koji odgovara polovici tog maksimalnog iznosa.
HNB dobiva “striktne” ovlasti i lovi ilegalne vjerovnike
Novi zakon uspostavlja potpuno centralizirani sustav licenciranja i nadzora. Svi vjerovnici i kreditni posrednici (osim leasing, osiguravajućih i mirovinskih društava koje nadzire Hanfa) morat će ishoditi službeno odobrenje Hrvatske narodne banke (HNB) te će biti pod njezinim stalnim i rigoroznim nadzorom.
Kako bi se stalo na kraj “divljem” tržištu i ilegalnim agencijama za zajmove, uvedena je i nova oštra mjera: ako HNB tijekom nadzora utvrdi da kreditne usluge pruža osoba ili tvrtka bez propisanog odobrenja, ima zakonsku obvezu o tome bez odgode obavijestiti Državno odvjetništvo (DORH).