U kontekstu zatvaranja vitalnih kanala nafte i plina zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Andrej Plenković je naglasio da se Hrvatska vodi filozofijom tržišnog gospodarstva koje sadrži snažnu socijalnu komponentu. Iako je istaknuo kako država načelno izbjegava intervencionizam, premijer smatra da su izvanredne okolnosti zahtijevale odlučnu akciju kako bi se zaštitio standard građana. Prema njegovim riječima, desetljeće upravljanja državom pretvorilo se u stalno krizno upravljanje, što je omogućilo Vladi da razvije alate za munjevitu reakciju, o čemu su se, prema tvrdnjama, zanimali i svjetski čelnici na nedavnom nuklearnom samitu u Parizu.
Hrvatska je, prema premijerovim tvrdnjama, postala primjer države koja je najbrže reagirala na poremećaje koje uzrokuje rat na Bliskom istoku, koristeći prethodno naučene lekcije iz ranijih globalnih potresa. Ovakav pristup izravno je usmjeren na sprječavanje naglog rasta koji bi mogle imati cijene goriva i struje, čime se izravno utječe na očuvanje kupovne moći i konkurentnost domaćih poduzetnika. Plenković je naglasio kako su međunarodni partneri prepoznali hrvatsku učinkovitost u pripremi obrambenih mehanizama protiv energetskog šoka koji trenutno pogađa globalno tržište.
Ekonomski rast i maksimiziranje kohezijskih sredstava Europske unije
Osim energetske tematike, predsjednik Vlade osvrnuo se na razvojni put zemlje, ističući da je Hrvatska podigla razinu razvijenosti sa 62% na 78% prosjeka Europske unije. Ovakav skok omogućio je Hrvatskoj da prestigne nekoliko država koje su u Uniju ušle znatno ranije, što premijer pripisuje uspješnom iskorištavanju razvojnih šansi u proteklom desetljeću. Ključnu ulogu u tom procesu kontinuirano igraju kohezijska sredstva Europske unije, a Plenković je najavio nastavak snažnog investicijskog ciklusa s obzirom na to da Europska komisija predlaže rekordno visok sedmogodišnji proračun iz kojeg Hrvatska pregovara o iznimno visokim iznosima.
U završnom dijelu govora, premijer je potvrdio da Hrvatska aktivno pregovara o značajnim sredstvima iz novog proračuna EU-a, što bi trebalo jamčiti daljnji rast i otpornost nacionalnog gospodarstva na buduće izazove. Fokus Vlade ostaje na balansiranju između gospodarskog razvoja i energetske sigurnosti, uz kontinuirano praćenje geopolitičkih kretanja koja izravno utječu na lokalne prilike. Ovakva politika predstavlja temelj stabilnosti na kojoj će se graditi budući projekti, osiguravajući da energenti ostanu priuštivi svim segmentima društva unatoč nestabilnostima koje donosi energetska kriza.
