Otvaranje konferencije Money Motion 2026. u Zagrebu poslužilo je kao platforma za snažne poruke predsjednika Zorana Milanovića o pravu na privatnost, ali i o aktualnim vanjskopolitičkim i unutarnjim pitanjima. Predsjednik je izrazio duboku zabrinutost zbog smjera u kojem se kreće globalni financijski sustav, upozoravajući na opasnost od potpune digitalne kontrole nad građanima.
Kontrola financija kao alat nadzora nad životima građana
Predsjednik Zoran Milanović upozorio je na neviđenu razinu zadiranja države i regulatora u financijske transakcije, ističući da se pod krinkom veće sigurnosti i borbe protiv terorizma uvodi sustavna kontrola privatnosti. Prema njegovim riječima, regulatori koji nemaju demokratski mandat provode politike koje se pretvaraju u 24-satnu kontrolu nad životima ljudi, što je stanje koje ozbiljno narušava temeljna ljudska prava. Milanović je posebno naglasio važnost plaćanja gotovinom kao prava kojeg se građani ne smiju odreći, navodeći primjere zrelijih društava koja su prepoznala opasnost od potpune digitalizacije plaćanja. Za njega je financijska pismenost i demokratizacija tokova novca ključno pitanje države, odmah uz bok pitanjima rata i mira.
Diplomatski sukob i zaštita suvereniteta u Zagrebu
Oštra reakcija predsjednika uslijedila je nakon tvrdnji izraelskog veleposlanika o postojanju navodne terorističke baze u iranskom veleposlanstvu u Zagrebu. Milanović je takve izjave nazvao nedopustivim uznemiravanjem javnosti, poručivši da Hrvatska neće tolerirati uvoz stranih sukoba. Istaknuo je kako Zagreb nije Tel Aviv te da se strani diplomati moraju ponašati u skladu s domaćim pravilima. Referirajući se na sukob u Gazi, predsjednik je ubijanje civila nazvao terorizmom, dok je za Iran napomenuo da je članica UN-a napadnuta bez mandata, naglašavajući da ta država dosad nije provodila terorističke aktivnosti protiv europskih građana.
Hijerarhija vlasti i povratak vojnog roka
Poseban fokus predsjednik je stavio na funkcioniranje obrambenog sustava i odnos s ministrom obrane Ivanom Anušićem. Milanović je naglasio da, kao vrhovni zapovjednik, stoji na vrhu zapovjedne strukture te da s ministrom ne može biti na istoj razini jer ministar odgovara premijeru, dok predsjednik odgovara isključivo građanima. Komentirajući uvođenje vojnog roka, predsjednik je pojasnio da je takav potez prihvatljiv jer Hrvatska nije uspjela privući dovoljan broj profesionalnih vojnika kako bi zadovoljila NATO standarde. Prema njegovim riječima, vojsci nedostaju tisuće časnika i vojnika, a temeljno vojno osposobljavanje jedini je način za popunjavanje kapaciteta.
Kritika pravosuđa i političke trgovine u Saboru
Milanović se osvrnuo i na aktualna imenovanja u pravosuđu, posebno kritizirajući DORH i njezino vodstvo. Prema predsjedniku, državno odvjetništvo vodi osoba instalirana od strane politike bez pravog demokratskog mandata, što stvara opasan sustav bez nadzora. Dotaknuo se i prelazaka nezavisnih zastupnika u vladajuću većinu, navodeći kako su standardi političke odgovornosti u Hrvatskoj “frapantno niski”, dok zastupnici koji mijenjaju strane sami snose odgovornost pred svojim biračima.
Energetska neovisnost i arbitraža Ina-MOL
Završni dio obraćanja bio je posvećen energetskom sektoru i gubitku arbitraže teškom 250 milijuna eura. Milanović je izravno prozvao bivšeg premijera Sanadera za predaju apsolutne poslovne kontrole nad Inom mađarskom MOL-u 2009. godine. Taj je čin opisao kao stratešku pogrešku koja graniči s veleizdajom, podsjećajući javnost na procese kojima je MOL zagospodario hrvatskom naftnom kompanijom. Predsjednik je poručio kako se takve stvari ne smiju zaboraviti jer upravo sada dolaze na naplatu kroz ogromne financijske odštete koje će podmiriti hrvatski porezni obveznici.
