Hrvatski sabor raspravljao je o izmjenama Kaznenog zakona koje uvode niz novosti, a posebno se ističe novo kazneno djelo dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije. Dok vladajući smatraju da je riječ o proaktivnom koraku, oporba upozorava da se s regulacijom kasni i da su zakonske formulacije nedovoljno precizne.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Damir Habijan, istaknuo je da je regulacija ovog područja postala nužna zbog ubrzanog razvoja tehnologije, posebice u kontekstu autonomnih vozila i s njima povezanih rizika. “Moramo naći balans kad reguliramo tu temu, ne smijemo ugušiti razvoj inovacija”, poručio je Habijan.
Ipak, zastupnici su otvorili ključno pitanje: tko je odgovoran kada odluku donese algoritam? Zastupnik Ivica Baksa (NPS) pitao je hoće li odgovarati programer, proizvođač, vlasnik ili korisnik, ističući da zakonodavstvo kaska za tehnologijom. Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) poručila je da je potrebno jasnije precizirati čija će odgovornost biti za štetu nastalu upotrebom AI sustava. Ministar Habijan odgovorio je da će se odgovornost utvrđivati od slučaja do slučaja.
Oporba: Zakon je dobar, ali preopćenit
Unatoč podršci za uvođenje novog kaznenog djela, većina oporbenih klubova smatra da je zakonski tekst preširoko postavljen. Tonči Restović (Klub SDP-a) i Marija Selak Raspudić (NZ) pohvalili su napor ministarstva da se regulira AI, no složni su da je potrebna veća preciznost. Marin Miletić (Klub Mosta) dodao je da nije jasno što će se točno kažnjavati kod djela podmićivanja zastupnika.
Zastupnici su upozorili i na opasnosti od deepfake sadržaja i širenja lažnih vijesti pomoću AI-ja, pozivajući na šire kažnjavanje, ne samo u kontekstu autonomnih vozila, već i u borbi protiv štete nanesene osobama deepfakeom.
Što se još mijenja?
Izmjenama Kaznenog zakona proširuje se i opis kaznenog djela podmićivanja zastupnika kako bi se obuhvatile sve razine, od lokalne do međunarodne. Također, zakonodavstvo se usklađuje s direktivom EU-a o suzbijanju trgovanja ljudima, uvodeći nove oblike kaznenih djela, uključujući iskorištavanje zamjenskog (surogat) majčinstva. Danijela Blažanović (HDZ) pozdravila je pooštravanje kazni za ta djela, no Selak Raspudić upozorila je da zakonski okvir za surogat majčinstvo treba dodatno ojačati.
Saborska rasprava pokazuje da je regulacija novih tehnologija i društvenih fenomena kompleksan zadatak, a buduće izmjene zakona bit će neizbježne kako bi se pratio njihov brzi razvoj.
