Od 1. ožujka ove godine udvostručit će se iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, a limit naknade roditeljskog dopusta u trajanju šest mjeseci za jedno ili dvoje djece ako ga koristi jedan roditelj, ili osam mjeseci ako ga koriste oba, povećava se s 995 na 3000 eura neto do prve godine djetetova života. To znači da će roditelji tijekom cijelog dopusta primati punu plaću ako se radi o plaći do 3000 eura. U preostalom vremenskom dijelu roditeljskog dopusta, koji se odnosi na roditelje blizanaca, troje ili više djece, od prve do treće godine djetetova života limit se diže s dosadašnjih 551 na 803 eura.
Toi je Vlada Republike Hrvatske sa sjednice u petak u uputila u Hrvatski izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se od 1. ožujka udvostručuje jednokratna naknada za novorođeno dijete, povećava limit naknade tijekom korištenja roditeljskog dopusta te produžuje očinski dopust.
Naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života povećava se s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura.
“Šaljemo važnu poruku hrvatskoj obitelji i želji da se majke, prije svega, odlučuju za više djece nego je to do sada”, kazao je premijer Andrej Plenković.
Kako su i najavili krajem godine, u saborsku proceduru izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama uputili su po hitnom postupku kako bi stupio na snagu čim prije.
Produžuje se i očinski dopust
Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života za pola radnog vremena s 552 na 701, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju do osme godine djetetova života na 803 eura, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, tj na 503 eura za nepuno radno vrijeme.
U slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja, za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditeljima njegovateljima i osobama koja pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata naknada se podiže na 702 eura, a za nezaposlene i roditelje izvan sustava rada na 503 eura. Na istovjetan način se propisuje i naknada za posvojitelje za korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu.
Zaposleni ili samozaposleni udomitelj na temelju izvršnog rješenja nadležnog tijela o smještaju djeteta u udomiteljsku obitelj ostvaruje pravo na vremenske potpore tijekom korištenja udomiteljskog dopusta, prava na roditeljski dopust, prava na roditeljski dopust kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena, prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te prava na dopust ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena za njegu djeteta s teškoćama u razvoju. Pravo na udomiteljski dopust propisuje se u neprekidnom trajanju od mjesec dana za dijete do 14. godine života.
Produžuje se i trajanje očinskog dopusta s 10 na 20 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece. To se odnosi i na posvojitelje.
Povećanja za postojeće korisnike
“Važno je istaknuti da će uvećanu naknadu (jednokratnu naknadu za novorođeno dijete, op.a) dobiti sva djeca rođena šest mjeseci prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno prije 1. ožujka 2025., a postojećim korisnicima koji će na dan stupanja na snagu Zakona biti zatečeni u korištenju prava na dopuste za koje se povećava visina naknade po službenoj dužnosti obračunat će se novčana potpora u visini po novom Zakonu, dakle u povećanom iznosu”, naglasio je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
Financijska sredstva potrebna za provedbu ovog zakona ukupno iznose 474,6 milijuna eura u ovoj godini, 521,6 milijuna iduće godine te 549,8 eura u 2027. godini, a povećana izdvajanja na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za provedbu novog zakona u odnosu na važeći iznose ukupno 153.000 eura ove godine te godišnje 184.000 eura u 2026. i 2027. godini.
Pomoćnicima na razminiranju ista prava kao i pirotehničarima
Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila i konačni prijedlog izmjena Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja.
Rukovoditelji i pomoćni radnici trenutno se, naime, ne smatraju pirotehničarima iako rade na poslovima razminiranja s jednakom izloženosti opasnosti i pravo na mirovinu imali su prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Predloženom izmjenom obuhvatilo bi se ukupno 55 umirovljenika koji su obavljali poslove u razminiranju, a pravo na mirovinu ostvarivali su prema općem propisu.
MUP-u zaštita kritične infrastrukture
Saboru je Vlada uputila i prijedlog zakona o kritičnoj infrastrukturi (EU) kojim se MUP kao tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite određuje kao koordinativno tijelo za zaštitu kritične infrastrukture.
Nema promjene stava o Ukrajini
Vlada nije promijenila stav o Ukrajini, Hrvatska nastavlja podržavati tu zemlju i zalaže se da za pregovaračkim stolom koji bi doveo do mirovnog dogovora budu “osnažena” Ukrajina, Europska unija, Sjedinjene Države i Rusija, rekao je premijer Andrej Plenković u petak.
“Svi smo za mir. Nema nikoga tko nije za mir, ali ne bilo kakav mir, nego mir koji će u procesu dolaska do rješenja imati za stolom i Europsku uniju i Ukrajinu iznad svega i to ojačanu, osnaženu Ukrajinu uz veliku financijsku pa i vojnu pomoć, u čemu i Hrvatska daje svoj doprinos”, rekao je Plenković u uvodnom dijelu sjednice vlade.
Plenković je u četvrtak na “Ukrajinskom doručku” govorio da je u prvoj godini agresije na Ukrajinu ruski narativ bio “negiranje postojanja Ukrajine”, u drugoj “konfrontacija s NATO-om”, a potom “novi svjetski poredak”.
“Stoga uz svo poštovanje prema novom impulsu i želji američkog predsjednika Donalda Trumpa da pokrene razgovore i da se angažira, ne smijemo upasti u zamku političke naivnosti da Putin može biti strpljiv, da Rusi mogu izdržati sankcije”, rekao je Plenković u četvrtak.
Premijer je danas najavio da bi idućeg tjedna u Hrvatsku trebao doći i ukrajinski premijer Denis Šmihal nakon posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u listopadu 2023., a ranije i predsjednika Vrhovne Rade Ruslana Stefančuka.
Neprihvatljivo je da Srbija maltretira hrvatske državljane
Neprihvatljivo je maltretiranje hrvatskih državljana u Srbiji i reagirali smo na takvo postupanje, rekao je premijer Andrej Plenković u petak u reakciji na pritvaranje i protjerivanje pet Hrvatica iz Srbije.
“Reagirali smo prema vlastima Srbije vrlo jasno o neprihvatljivosti ovakvoga maltretiranja hrvatskih građana. Obaviješteni su i ostali akteri u međunarodnoj zajednici, a ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je reviziju preporuka o putovanjima hrvatskih građana u Srbiju”, rekao je premijer u uvodnom dijelu sjednice vlade.
U Srbiji je u tijeku val protuvladinih prosvjeda i blokada fakulteta poslije nesreće na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog prošle godine kad je u padu nadstrešnice poginulo 15 osoba, a dvije su teško ozlijeđene.
Srbija je prozvala hrvatske državljane za umiješanost u te demonstracije, što je premijer nazvao besmislenim.
(h/iz)
