Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o lovstvu, kojim se želi unaprijediti gospodarenje divljači, povećati pravna sigurnost sudionika u lovstvu, očuvati lovačka tradicija i potaknuti razvoj lovnog turizma. Predloženim promjenama nastoji se smanjiti i administrativno opterećenje.
Jedna od važnijih novosti odnosi se na prednost domicilnih lovačkih udruga pri zakupu lovišta. Mijenja se i način utvrđivanja šteta na poljoprivrednim usjevima koje prouzroči divljač, a taj bi posao preuzela stalna županijska povjerenstva.
Privatna lovišta morat će biti veća
Prema prijedlogu, minimalna površina privatnih lovišta povećala bi se s 500 na 1000 hektara. Kako je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Marinko Beljo, cilj je osigurati biološki i prostorno zaokružene cjeline.
Mijenja se i raspodjela prihoda od zakupa lovišta. Udio županija povećao bi se s dosadašnjih 10 na 50 posto, dok bi Ministarstvu poljoprivrede pripadalo 10 posto. Ministarstvo financija i dalje bi dobivalo 30 posto, a vlasnicima zemljišta pripadalo bi 10 posto prihoda.
Zakup lovišta na 20 godina i nova obuka za lovce
Predlaže se i produljenje zakupa lovišta s deset na 20 godina, čime se želi potaknuti veća ulaganja i osigurati veća pravna sigurnost korisnicima lovišta.
Novost je i uvođenje lovačkog ispita te osposobljavanja iz balistike i sigurnog rukovanja oružjem, koje bi se provodilo u suradnji Hrvatskog lovačkog saveza i Ministarstva unutarnjih poslova.
Uz to, predviđa se periodično usklađivanje godišnje naknade za pravo lova kako bi se očuvala njezina realna vrijednost tijekom trajanja ugovora.
O predloženim izmjenama Zakona o lovstvu odlučivat će Hrvatski sabor.
