Hrvatska i svjetska znanstvena zajednica ostale su bez jednog od svojih najistaknutijih predstavnika. U Zagrebu je u 81. godini života preminuo hrvatski fizičar, akademik Goran Pichler, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rođen 24. veljače 1946. godine u Zagrebu, akademik Pichler ostavio je neizbrisiv trag u razvoju prirodnih znanosti, obrazovanja i znanstvene infrastrukture u Republici Hrvatskoj.
Svoj akademski put započeo je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao fiziku 1969. godine, dok je doktorsku titulu stekao 1975. godine na prestižnom Sveučilištu u Kielu s temama iz područja atomske i molekulske fizike. Čitav svoj radni vijek posvetio je radu u Institutu za fiziku u Zagrebu, u kojem je radio od 1969. godine, a čiju je dužnost direktora obnašao u razdoblju od 1979. do 1984. godine.
Vodeći znanstvenik u laserskoj i atomskoj fizici te tajnik Razreda za znanosti HAZU-a
Tijekom bogate znanstvene karijere akademik Pichler dokazao se kao vodeći domaći i europski stručnjak u laserskoj, atomskoj i molekulskoj fizici. Bio je dugogodišnji voditelj Odjela za fiziku ioniziranih plinova te profesor na PMF-u u Zagrebu. Ujedno je vodio niz iznimno važnih međunarodnih istraživačkih projekata u suradnji sa SAD-om, Njemačkom i Austrijom, pri čemu je ostvario međunarodno prepoznatljiva postignuća u području femtosekundnih laserskih istraživanja te stvaranju i detekciji ultrahladnih molekula.
Zbog svojih iznimnih zasluga, 2010. godine izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, unutar koje je od 2019. do 2022. godine obnašao i odgovornu dužnost tajnika Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti. Akademik Pichler u dva je mandata obnašao funkciju predsjednika Hrvatskog fizikalnog društva, a bio je i ugledni član Američkog društva za fiziku, engleskog Instituta za fiziku, Europskog te Njemačkog društva za fiziku. Za svoj obimni znanstveni rad i doprinos Republici Hrvatskoj 2005. godine odlikovan je Državnom nagradom za znanost.
