Hrvatska Vlada je u četvrtak uputila u Sabor izmjene ključnih obrambenih zakona, uključujući i ponovno uvođenje obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja, popularno nazvanog “vojni rok”. Ova odluka, zajedno sa Strategijom obrane i Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga do 2036. godine, dolazi kao odgovor na bitno promijenjene globalne sigurnosne okolnosti.
Premijer Andrej Plenković naglasio je nužnost ovih dokumenata, ističući kako Hrvatska od 2008. godine ima suspendiranu odluku o služenju vojnog roka. “Dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo, i na taj način jačamo snagu Hrvatske vojske”, poručio je Plenković.
Vojni rok od siječnja 2026.: Dva mjeseca obuke i stroga pravila
Obvezno temeljno vojno osposobljavanje, koje bi trebalo započeti u siječnju 2026. godine, trajat će dva mjeseca. U vojnu evidenciju upisivat će se svi državljani RH kada navrše 18 godina, a na obuku će se upućivati u kalendarskoj godini kada napune 19 godina. Iznimno, mogu se uputiti i novaci stariji od 19, a mlađi od 30 godina.
Nakon poziva, novaci će proći obvezan zdravstveni pregled radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu. Neodazivanje na poziv rezultirat će nalogom policiji za dovođenje, a predviđena je i kazna u iznosu od 250 do 1320 eura. Važno je napomenuti da žene ne podliježu novačkoj obvezi, no mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje, što je jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu i službu u pričuvnom sastavu.
Lokacije, kapaciteti i financijska potpora
Dvomjesečna obuka provodit će se na tri lokacije: u vojarnama Knin, Slunj i Požega. Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, s oko 800 ročnika po naraštaju, što čini približno 4000 ročnika godišnje. U slučaju većeg interesa, kapaciteti će se proširiti.
Ročnici će tijekom obuke primati neto plaću od 1100 eura mjesečno, uz plaćene troškove prehrane, prijevoza i dopusta. Služenje će se upisivati u radni staž, a zaposlenim ročnicima prava iz radnog odnosa miruju, bez mogućnosti otkaza. Nezaposleni ročnici koji prođu obuku imat će prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave.
Civilna komponenta: Alternativa za priziv savjesti
Oni koji se pozovu na priziv savjesti imat će opciju civilnog služenja kroz dva modela:
- Civilna zaštita MUP-a: Obuka traje tri mjeseca (neprekidno, svaki dan) uz moguću naknadu od oko 250 eura mjesečno (o čemu će odluku donijeti Vlada), plaćeni smještaj, prehranu te radnu i zaštitnu odjeću.
- Lokalne jedinice: Služenje na poslovima protupožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta trajat će četiri mjeseca, pet radnih dana po osam sati. Ovdje će ročnici primati tek naknadu za prijevoz.
Civilni ročnici također ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje te prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe.
Obuka, i vojna i civilna, može se odgoditi do 29. godine života u slučaju studiranja te sportašima (za jednu godinu) radi sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, također najkasnije do navršenih 29 godina. Zakon definira i uvjete oslobođenja od služenja te uvjete odbijanja zahtjeva za civilnim služenjem.
Izmjene Zakona o Oružanim snagama i planovi za budućnost
Izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama RH donose i druge novine: u djelatnu vojnu službu primat će se i osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem (uz uvjet završetka srednje škole do isteka prvog ugovora), a podiže se i dobna granica za ostanak u službi. Ključna novost je i sufinanciranje dijela kamata na stambeni kredit za djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina koje nemaju riješeno stambeno pitanje u mjestu službe.
Vlada je usvojila i Strategiju obrane RH te Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine. Primarna misija je obrana suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, doprinos međunarodnoj sigurnosti i potpora civilnim institucijama. Očekuje se značajno veće izdvajanje za obranu. Ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je da je Hrvatska 2025. godine dostigla NATO-ov zahtjev za obrambenim izdvajanjima u iznosu od najmanje 2 posto BDP-a. Vlada je postavila cilj da do 2027. taj iznos dosegne najmanje 2,5 posto BDP-a, a do 2030. i 3 posto BDP-a.
Strateški obrambeni ciljevi uključuju izgradnju snažne i učinkovite nacionalne obrane, unaprjeđenje sposobnosti Oružanih snaga za odvraćanje, zaštitu suvereniteta, nadzor i obranu teritorijalne cjelovitosti, te doprinos jačanju NATO-a i EU. Također, naglašava se potpora civilnim institucijama u kriznim situacijama, jačanje nacionalne otpornosti te ulaganje u istraživanje i razvoj domaće obrambene industrije.
