Na okruglom stolu pod nazivom „Djeca pod pritiskom”, koji je u Hrvatskome saboru organizirala zastupnica Sabina Glasovac, predstavljeni su alarmantni podaci o utjecaju školskog sustava na mentalno zdravlje mladih. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, između 30 i 40 posto učenika osnovnih škola osjeća veliko opterećenje školom, posebice u sedmom i osmom razredu. Istovremeno, oko 20 posto učenika pokazuje ozbiljne simptome depresivnosti, 18 posto srednjoškolaca na samom početku obrazovanja trpi ozbiljan stres, dok se čak 37 posto djece svakodnevno ne može nositi s akademskim pritiskom.
Posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih Ivana Pavić Šemetin naglasila je kako je pritisak oko upisa u srednje škole često nepotreban, s obzirom na to da čak 85 posto učenika uspješno upiše svoj prvi izbor, što dokazuje da same petice nisu preduvjet za nastavak školovanja. Predstavnici struke, poput Mirande Novak s ERF-a i Aide Mujkić-Klarić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, upozorili su da dio pritiska dolazi i od roditelja te da se sa strahom od bodovanja suočavaju već i učenici četvrtih razreda. Iz linije „Hrabri telefon” poručili su kako u razdobljima intenzivnih provjera znanja dnevno primaju najmanje tri poziva djece s izraženim suicidalnim mislima ili navikama samoozljeđivanja.
Organizatorica skupa Sabina Glasovac zaključila je kako ocjene i imperativ izvrsnosti ne smiju postati jedino mjerilo vrijednosti djeteta, pozvavši institucije i društvo na hitno rasterećenje učenika i roditelja kako bi škola ponovno postala sigurno okruženje za stjecanje znanja i cjeloviti razvoj mladih.
