Redoviti profesori, profesori stručnog studija i znanstveni savjetnici u trajnom izboru ubuduće bi mogli raditi do 67. godine života. Predviđeno je to izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koje je Vlada u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru.
Dosad je ugovor o radu u pravilu prestajao nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, odnosno sa 65 godina. Vlada promjenu obrazlaže potrebom zadržavanja najiskusnijih i najstručnijih ljudi u sustavu, a hitni postupak predlaže kako bi se novo pravo moglo primjenjivati već u ovoj akademskoj godini.
Najviše dva mandata rektora i dekana
Izmjenama se preciznije uređuje i pitanje mandata čelnika javnih visokih učilišta. Osoba koja je dva mandata bila rektor javnog sveučilišta ili dekan javnog fakulteta odnosno veleučilišta više se neće moći ponovno kandidirati na istoj ustanovi, čak ni nakon određene stanke.
Uvode se i jasniji rokovi i postupci za imenovanje vršitelja dužnosti u slučaju da visoko učilište ne uspije izabrati rektora ili dekana. Cilj je spriječiti moguće zastoje u radu institucija.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ubuduće bi trebalo davati prethodnu suglasnost na ustroj općih radnih mjesta na sveučilištima. Vlada navodi kako se time želi spriječiti unos neodgovarajućih koeficijenata u centralizirani sustav obračuna plaća i smanjiti rizik neopravdanih troškova za državni proračun.
Novo radno mjesto za predavače
Izmjenama se uvodi i novo radno mjesto predavača savjetnika, kao najviša razina napredovanja za predavače i više predavače.
Olakšat će se i zapošljavanje nastavnika i znanstvenika koji su već prošli odgovarajući postupak izbora. U stručna povjerenstva moći će biti uključeni profesori i znanstvenici emeritusi, kao i nastavnici i znanstvenici u trajnom izboru koji su u mirovini.
Posebno se uređuje i zapošljavanje asistenata financiranih iz projekata, dok će se lektorima hrvatskog jezika u inozemstvu ugovor moći produljiti na najviše osam godina neprekidnog rada.
Promjene i za studente
Neke od predloženih izmjena odnose se i na studente. Status studenta prestat će onome tko u propisanom roku ne upiše istu ili višu godinu studija, dok se izvanrednim studentima produljuju rokovi za završetak studija.
Omogućit će se i upis na stručni diplomski studij osobama koje su završile odgovarajući diplomski ili integrirani sveučilišni studij.
Za studije koji vode prema deficitarnim zanimanjima ili zanimanjima od posebnog interesa za Hrvatsku predviđa se mogućnost iznimke od uobičajenog roka za objavu natječaja za upis. Nastava na prijediplomskim i diplomskim studijima morat će početi najkasnije 31. listopada.
Zakonom se CARNet određuje kao nacionalno tijelo zaduženo za koordinaciju informatičko-informacijske infrastrukture u visokom obrazovanju i znanosti.
Za provedbu izmjena predviđeno je oko 950 tisuća eura u ovoj godini, 8,2 milijuna eura u 2027., 15,5 milijuna u 2028., 17,3 milijuna u 2029. te 15,6 milijuna eura u 2030. godini.
Moderniziraju se i obrazovni programi za četiri profesije
Vlada je predložila i izmjene Zakona o reguliranim profesijama kojima se mijenjaju uvjeti obrazovanja i osposobljavanja za medicinske sestre opće njege, doktore dentalne medicine, magistre farmacije i veterinare.
Cilj je hrvatske propise uskladiti s novim europskim pravilima, ali i obrazovne programe prilagoditi razvoju znanosti, novih tehnologija i sve većoj digitalizaciji zdravstvene i veterinarske prakse.
Mijenjaju se minimalni uvjeti osposobljavanja, sadržaji obrazovnih programa te potrebna znanja i kompetencije za obavljanje tih profesija.
Vlada ističe kako se sadržaji obrazovnih programa i skupovi potrebnih znanja i vještina dulje vrijeme nisu značajnije mijenjali, iako su se zdravstvene i veterinarske djelatnosti u međuvremenu ubrzano razvijale.
Izmjene se donose radi provedbe dviju delegiranih direktiva Europske komisije iz 2024. i 2025. godine. Usklađeni obrazovni standardi trebali bi pridonijeti i lakšem automatskom priznavanju stručnih kvalifikacija među državama članicama Europske unije.
Za provedbu tih izmjena neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.