U sklopu ovogodišnjih Dana svetog Jeronima, manifestacije u čiju se organizaciju od samih početaka aktivno uključuje Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, u štrigovskom je Domu kulture održano iznimno poučno predavanje. Predavač je bio povjesničar i tajnik čakovečkog Ogranka Saša Vuković, koji je okupljene proveo kroz fascinantne povijesne veze između svetog Jeronima, glagoljaške baštine i hrvatskog nacionalnog identiteta.
Događaj su svojom prisutnošću i uvodnim obraćanjima uveličali direktor Turističke zajednice Općine Štrigova Josip Mikec, koji je predavanje smjestio u širi kontekst popularizacije Jeronimova lika i djela, te općinski načelnik Stanislav Rebernik.
Mit o izumitelju glagoljice i utjecaj na renesansne humaniste
Izlaganje Saše Vukovića bilo je podijeljeno u dvije ključne tematske cjeline. Prvi dio bio je posvećen nastanku i razvoju teze prema kojoj se sveti Jeronim smatrao izumiteljem glagoljice. Povjesničar je objasnio kako je u određenim povijesnim okolnostima došlo do potiskivanja svetih Ćirila i Metoda, dok je sveti Jeronim u tom procesu pretvoren u Slavena i autora glagoljskog pisma, čime se u očima rimske crkvene hijerarhije opravdavala uporaba glagoljice.
Drugi dio predavanja fokusirao se na izniman intelektualni i vjerski autoritet svetog Jeronima, koji je u 15. i 16. stoljeću postao uzor ranim renesansnim humanistima na području Istre i Dalmacije. To je razdoblje potaknulo i brojne rasprave o točnom položaju njegova rodnog Stridona, kao i proces u kojem je svetac postao snažan identitetski simbol naroda izloženog mletačkoj vlasti.
Iako su suvremena povijesna istraživanja potvrdila da su teorije o Jeronimovu slavenskom podrijetlu i autorstvu nad glagoljicom neutemeljene, predavanje je zaključeno mislima o njegovu neupitnom i neprocjenjivom utjecaju na oblikovanje i obogaćivanje hrvatske kulturne i povijesne baštine kroz stoljeća.
