Nakon desetljeća planiranja i obećanja, u zagrebačkom Blatu započinje izgradnja Nacionalne dječje bolnice, jednog od najvećih zdravstvenih projekata u Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u ponedjeljak, 26. listopada, na svečanosti polaganja kamena temeljca za bolnicu čija je prva faza vrijedna 237,5 milijuna eura. Prema najavljenoj dinamici, predstoji još 38 mjeseci radova, a nova bolnica trebala bi biti dovršena do kraja 2029. godine.
Nova Nacionalna dječja bolnica u Zagrebu gradit će se uz nedovršeni kompleks Sveučilišne bolnice u Blatu, čija betonska konstrukcija već više od četiri desetljeća podsjeća na jedan od najpoznatijih neuspjelih javnih projekata u glavnom gradu.
Plenković: Slijedi 38 mjeseci rada na bolnici kakvu zaslužuju hrvatska djeca
Premijer Andrej Plenković tijekom obraćanja istaknuo je zadovoljstvo činjenicom da je projekt, o kojem se desetljećima raspravlja u hrvatskom zdravstvu i politici, konačno došao do faze gradnje.
„Izrazito smo zadovoljni što je ovaj projekt, o kojem se u hrvatskom zdravstvu, a dijelom i u hrvatskoj politici, govori desetljećima, došao u fazu u kojoj je od ovih 50 mjeseci prošlo prvih 12. Oni su, naime, iza nas”, rekao je Plenković.
Naglasio je da slijedi najvažniji dio realizacije projekta.
„Ono što nam slijedi jest 38 mjeseci rada na izgradnji nove Nacionalne dječje bolnice, bolnice kakvu zaslužuje Hrvatska, kakvu zaslužuje naš glavni grad i kakvu zaslužuju naša djeca”, poručio je predsjednik Vlade.
Posebno je zahvalio liječnicima, medicinskim sestrama i ostalom zdravstvenom osoblju Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj ulici, naglasivši da je nakon zagrebačkog potresa obnovljen oštećeni dio te bolnice kako bi mogla nastaviti pružati odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U prvu fazu ulaže se 237,5 milijuna eura, nova bolnica imat će oko 300 kreveta
Prva faza izgradnje Nacionalne dječje bolnice vrijedna je 237,5 milijuna eura s PDV-om, a financira se državnim i europskim sredstvima. Uoči polaganja kamena temeljca predviđeno je potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, uz sudjelovanje ministrice zdravstva Irene Hrstić, ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataše Mikuš Žigman, državnog tajnika Tomislava Dulibića i ravnatelja SAFU-a Dragana Jelića.
Projekt obuhvaća izgradnju nove zgrade površine 53.040 četvornih metara te rekonstrukciju postojećeg tehničkog bloka. U novom prostoru trebale bi se objediniti djelatnosti opće pedijatrije, dječje kirurgije i dječje onkologije koje trenutačno djeluju u Klaićevoj bolnici.
Plenković je najavio da će nova bolnica imati više od 200 stacionarnih kreveta i gotovo 100 kreveta dnevne bolnice, odnosno ukupno približno 300 kreveta.
Posebna pozornost bit će posvećena uvjetima boravka najmlađih pacijenata i njihovih roditelja, kojima bi tijekom liječenja djece trebao biti osiguran primjeren smještaj.
Prema podacima koje je iznio premijer, budućoj bolnici gravitira oko 300.000 djece, zbog čega projekt ima nacionalni značaj.
Plenković najavio jednu od prvih takvih bolnica u Europi: Koristit će geotermalnu energiju
Jedna od posebnosti nove dječje bolnice u Blatu bit će korištenje geotermalne energije, koja je dostupna na području budućeg bolničkog kompleksa.
Plenković je istaknuo da bi bolnica prema predviđenom energetskom konceptu trebala biti među europskim predvodnicima održive bolničke infrastrukture, a najavio ju je i kao prvu takvu bolnicu u Europi.
Korištenjem obnovljivih izvora energije, uključujući geotermalnu i solarnu energiju, planira se smanjiti utjecaj bolnice na okoliš te dugoročno ograničiti troškove njezina funkcioniranja.
Više od 3,2 milijarde eura ulaganja u hrvatsko zdravstvo
Govoreći o širem kontekstu projekta, predsjednik Vlade naglasio je kako je dosad u zdravstvenu infrastrukturu Hrvatske uloženo više od 3,2 milijarde eura.
Prema njegovim riječima, posebno se ističu ulaganja u zagrebačke bolnice, od kojih su mnoge nakon potresa prošle opsežnu konstrukcijsku i energetsku obnovu.
Spomenuo je radove na KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice, kao i ulaganja u zdravstvene ustanove u Rijeci, Puli i Bjelovaru. Najavio je i nastavak aktivnosti vezanih uz izgradnju novih kliničkih bolničkih centara u Osijeku i Splitu.
„Ovo govorim kako bismo shvatili razmjere ovih ulaganja, koja su bez presedana i govore o tome koliko nam je važna zdravstvena skrb”, poručio je Plenković.
Premijer je zahvalio i izvođačima radova, zajednici ponuditelja koju čine hrvatske građevinske tvrtke Kamgrad, ING-GRAD i Radnik, uz projektantskog partnera ZDL Arhitekti.
Hoće li Blato konačno prestati biti simbol propalih bolničkih projekata?
Početak gradnje nove bolnice posebno je važan zbog povijesti same lokacije. Nedovršena Sveučilišna bolnica u Blatu već desetljećima predstavlja jedan od najupečatljivijih primjera neostvarenih infrastrukturnih planova u Zagrebu.
Ipak, polaganje kamena temeljca nove Nacionalne dječje bolnice ne znači i automatsko rješavanje sudbine starog betonskog kompleksa. O njegovoj budućnosti tek treba donijeti konačnu odluku.
Završetak prve faze Nacionalne dječje bolnice planiran je do kraja 2029. godine, a tek će poštovanje ugovorenih rokova pokazati hoće li ovaj projekt, nakon desetljeća čekanja, doista donijeti dugo najavljivani iskorak u liječenju djece u Hrvatskoj.
„Nadam se da će ih što manje trebati doći u bolnicu”, zaključio je Plenković, osvrnuvši se na približno 300.000 djece kojoj bi nova ustanova trebala biti na raspolaganju.
