Objavljeni službeni rezultati PISA 2025 testiranja pokazuju da se iza prividnog pomaka Hrvatske na ljestvici krije zabrinjavajući pad stvarne razine znanja 15-godišnjaka. Iako je pozicija u nekim područjima formalno bolja, to je prvenstveno posljedica oštrijeg pada drugih država, dok hrvatski učenici u svim ključnim domenama ostvaruju rezultate znatno ispod prosjeka članica OECD-a. Najveći pad zabilježen je u čitalačkoj pismenosti gdje su učenici osvojili 453 boda, što je čak 22 boda manje u odnosu na 2022. godinu. Prema mjerilima OECD-a, tolik gubitak bodova odgovara izostanku znanja koje se usvoji tijekom cijele jedne školske godine.
Podbačaj u matematici, prirodoslovlju i računalnom rješavanju problema
Slični negativni trendovi prisutni su i u ostalim testiranim područjima. U prirodoslovnoj pismenosti zabilježeno je 476 bodova (uz pad od 6 bodova te ispod OECD prosjeka od 482 boda), dok je u matematici ostvareno 455 bodova u odnosu na OECD prosjek od 463 boda. Posebno loš rezultat ostvaren je u novoj domeni računalnog rješavanja problema, ključnoj za rad s modernim tehnologijama, gdje su hrvatski učenici pri dnu europskog poretka sa 464 boda, dok prosjek OECD-a iznosi 500 bodova. Podaci razotkrivaju i duboke strukturne probleme: čak 20,3 % učenika ne doseže osnovnu razinu pismenosti u sva tri područja istovremeno, dok je iznadprosječnih učenika tek 7,8 %.
Izražen rodni jaz u čitanju i utjecaj socioekonomskog statusa
Istraživanje je ukazalo i na veliku razliku u postignućima ovisno o spolu i socioekonomskom statusu. Dok su u matematici rezultati dječaka i djevojčica izjednačeni, djevojčice u čitanju ostvaruju čak 47 bodova više (što je razlika veća od dvije školske godine), a prednjače i u prirodoslovlju s 20 bodova prednosti. Socioekonomski status i dalje snažno utječe na uspjeh jer učenici iz imućnijih obitelji u prirodoslovlju ostvaruju prosječno 84 boda više od onih iz siromašnijih. Unatoč pokazateljima koji govore o razmjerno dobroj disciplini na satovima i niskoj razini nasilja u školama, to se ne preslikava na stjecanje konkretnih znanja potrebnih za moderno tržište rada.