Uz izložbe stripa i radova učenika u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u srijedu je otvorena 14. Noć knjige koja se na temu “O životinjama i ljudima” održava u više od 260 gradova i mjesta diljem Hrvatske.
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina rekao je da je ta manifestacija “kapilarno proširena po cijeloj Hrvatskoj”, u njoj sudjeluje 330 institucija, 260 različitih gradova i mjesta, a organizira se 1100 programa.
Noć knjige, na čijem su otvorenju predstavljeni i najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga, održava se povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava koji obilježava se 23. travnja, te Dana hrvatske knjige, 22. travnja. Programi će se održavati i u parkovima, arheološkim lokalitetima, ali i Policijskoj akademiji i zatvoru u Varaždinu.
Sudjeluju književnici, psiholozi, slikari, glumci, glazbenici, među njima Rene Medvešek, Ivana Bodrožić, Rujana Jeger, Julijana Matanović, Ivana Šojat te Zdenko Bašić. Manifestacija ima i humanitarni karakter te će se pomoći ukrajinskim nakladnicima i Ukrajincima u Hrvatskoj.
Ravnateljica NSK Ivanka Stričević kazala je da već treću godinu zaredom Knjižnica bilježi veći priljev digitalne, nego analogne građe, a dio razloga leži u tome što je većina građe znanstvena, “sklonija” digitalnome obliku. Izrazila je i zadovoljstvo činjenicom da NSK bilježi i 30 posto više ulazaka u knjižnicu te 15 posto više članova.
Doba umjetne inteligencije i dostupnosti knjižne građe u elektroničkom obliku i novim formatima od onih koji se bave knjigom “traži promišljanje i prilagodbu”, rekla je Stričević, dodavši da NSK jača suradnju s knjižničarskim i izdavačkim sektorom.
Državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl istaknuo je da se način konzumacije sadržaja mijenja, te da čitanje mladima treba približiti putem medija koji su njima interesantni. Dodao je da djeca danas zapravo više čitaju, na pametnim telefonima.
“Samo društvo koje čita može oblikovati bolju i vedriju budućnost” poruka je državne tajnice pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinke Mužinić Bikić.
Životinje u književnosti
U predvorju knjižnice otvorena je izložba stripa Stipe Kalajžića i Dobrile Zvonarek te predstavljeni učenički radovi odabrani na literarnom i likovnom natječaju “Životinjsko carstvo u književnosti – od mrava dobra srca do letećih grifona”. Dodijeljene su i nagrade pobjednicima toga natječaja.
Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba (KGZ) Sunčica Ostojić istaknula je važnost životinja u ljudskoj kulturi, mitovima, ali i suvremenim knjigama, dodavši da je ohrabrujuće što briga prema životinjama postaje etički imperativ.
Naglasila je da već nekoliko godina provodi projekt u kojemu djeca čitaju terapijskim psima. “Psi, uz stručno vodstvo, pomažu djeci da razviju vještine čitanja i samopouzdanja i pasioniranosti prema knjizi”, kazala je.
Noć knjige održava se u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, portala za knjigu i kulturu Moderna vremena, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA te Hrvatske udruge školskih knjižničara.
Istraživanje Noći knjige: Hrvatska čita manje od europskog prosjeka
Hrvatska je po čitanju ispod prosjeka Europe, dijeli 23. mjesto s Portugalom, a manje čitaju samo Talijani, Bugari, Rumunji i Ciprani, pokazalo je istraživanje tržišta knjiga predstavljeno u srijedu na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Rezultate istraživanja predstavila je Tamara Kraus iz agencije za analizu tržišta Karika, objasnivši kako su stanovnici zemalja Mediterana češće izvan kuće zbog većeg broja sunčanih sati, nego u zemljama sjeverne Europe. Ipak, što se tiče Hrvatske, za hrvatski standard natprosječno se čita u Istri i primorju, sunčanijim i južnijim dijelovima zemlje.
Osim njih, više od prosjeka čitaju žene, visokoobrazovani i oni s visokim primanjima, pokazalo je istraživanje provedeno u ožujku, u kojemu je treću godinu zaredom sudjelovalo tisuću ispitanika.
Pokazalo se i da se zaustavio trend pada čitanost, odnosno da je rezultat gotovo isti u posljednje dvije godine – 37 posto hrvatske populacije pročitalo je barem jednu knjigu u godinu dana.
Žene najviše čitaju beletristiku, a muškarci publicistiku. Najčešće se kupuje i čita beletristika, za koju interes stagnira, a rjeđe publicistika, no za nju interes raste. Što se tiče priručnika i stručnih knjiga, kupovina i interes za njih pada. Općenita kupovina knjiga stagnira od 2022., a knjige se najčešće kupuju u knjižarama u Zagrebu i okolici.
Smanjio se broj onih koji knjige ne kupuju zbog manjka interesa, porastao je broj onih koji ne kupuju zbog toga što ih mogu posuditi u knjižnici, a 69 posto ispitanih smatra da knjižnice zadovoljavaju sve njihove čitateljske potrebe, odnosno da u njima mogu naći sve naslove koje traže.
Sadržaj na internetu čita 75 posto populacije, a to se najviše odnosi na dnevne novosti, zatim na blogove i na sadržaj društvenih mreža.
Rezultati istraživanja su pokazali i da samo 15 posto populacije bar jednom godišnje ide na promocije knjiga, i češće su to visokoobrazovani ljudi s visokim primanjima.
“Italija prema Eurostatu bilježi malo onih koji čitaju, samo 35 posto – od Talijana manje čitaju samo Rumunji i Ciprani”, poručila je Kraus, navevši primjere dobre prakse za povećanje interesa za čitanje.
“Dvije privatne kompanije na svojim su proizvodima tiskale dijelove iz različitih knjiga pokazavši na taj način da različiti proizvodi mogu biti edukativni”, kazala je
