Prijedlogom državnog proračuna za 2027. godinu Vlada Republike Hrvatske ponovno je pokazala visoku razinu fiskalne discipline, nužne za očuvanje stabilnoga makroekonomskog okvira i daljnji razvoj nacionalnoga gospodarstva, istaknuo je ministar Tomislav Ćorić. Predstavljajući ključne smjernice novoga financijskog plana, naglasio je kako proračun počiva na snažnoj socijalnoj komponenti usmjerenoj na jačanje životnog standarda građana kroz sustavni rast mirovina, plaća i socijalnih naknada, za što je u idućoj godini osigurano više od 22 milijarde eura.
Prema projekcijama Vlade, deficit konsolidirane opće države prema metodologiji ESA u 2027. godini iznosit će 2,9 posto bruto domaćeg proizvoda, čime Hrvatska ostaje u uskom krugu zemalja članica Europske unije i eurozone koje uspješno održavaju proračunsku ravnotežu. Kada je riječ o očekivanoj stopi gospodarskog rasta od 2,1 posto, Ćorić pojašnjava kako ona predstavlja blago usporavanje u odnosu na 2026. godinu, no i dalje je riječ o dinamici rasta koja je daleko snažnija od prosjeka Europske unije. Uz snažan socijalni segment, proračun za sljedeću godinu donosi i značajnu sigurnosno-obrambenu komponentu s predviđenim ulaganjima na razini od 1,5 milijardi eura.
Završetak ciklusa obnove i NPOO-a razlog su korekcija u pojedinim resorima
Osvrćući se na česta pitanja o tome tko su najveći dobitnici, a tko gubitnici novoga proračuna, Ćorić je naglasio kako takvu podjelu smatra pogrešnom jer proračunski plan ni u jednom resoru ne donosi ukidanje razvojnih projekata. Dok Ministarstvo rada i mirovinskog sustava po automatizmu bilježi rast stavki zbog redovite indeksacije mirovina, smanjenje proračunskih okvira u pojedinim drugim resorima – poput kulture i medija te turizma i sporta – izravna je posljedica realnoga sagledavanja dinamike Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Naime, upravo su ti resori u proteklome razdoblju nosili najveći teret protupotresne obnove i povlačenja europskih sredstava iz NPOO-a, a s obzirom na to da je taj veliki investicijski ciklus na samome kraju, proračunske stavke tih ministarstava prirodno se smanjuju. Istodobno, resori u kojima se provode projekti financirani iz višegodišnjega financijskog okvira bilježe rast sredstava, zbog čega je ministar zaključio kako u novome proračunu nema gubitnika, već je njegov konačni pobjednik makroekonomska stabilnost Republike Hrvatske.
