Prošireno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske donijelo je dugo očekivanu odluku u slučaju kredita u švicarskim francima (CHF), poznatom kao slučaj „švicarci“. Prema donesenoj odluci, građani koji su svoje CHF kredite konvertirali u skladu sa Zakonom o konverziji iz 2015. godine nemaju pravo na povrat preplaćene glavnice koja proizlazi iz ništetnih ugovornih odredbi, ali im pripada pravo na zatezne kamate na te preplate do dana konverzije, odnosno do 30. rujna 2015. godine.
Sud je pritom utvrdio da potrošačima zatezne kamate pripadaju u punom iznosu te se ne umanjuju za iznos preplate utvrđene tijekom postupka konverzije.
Odluka donesena uz izdvojena mišljenja sudaca
Prema informacijama koje prenosi HRT, odluka je donesena omjerom glasova devet prema četiri, uz čak tri opširna izdvojena mišljenja sudaca koji se nisu složili s većinskim stavom proširenog vijeća.
Iz Udruge Franak poručili su kako su razočarani presudom te smatraju da je ona neprihvatljiva i pravno upitna.
Predstavnik udruge Goran Aleksić istaknuo je kako smatra da je odluka protivna Ustavu i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima te diskriminatorna prema građanima koji su pristali na konverziju svojih kredita.
Prema njegovim riječima, potrošači koji su konvertirali kredite tijekom ukupne otplate kredita platili su između 20 i 30 posto više u odnosu na korisnike koji nisu prihvatili konverziju, a koji su, kako tvrdi, u cijelosti obeštećeni.
Iz Udruge Franak najavili su kako će pravnu zaštitu nastaviti tražiti putem Ustavnog suda Republike Hrvatske, ističući da će izdvojena mišljenja četvorice sudaca biti važan argument u budućim postupcima.
Zatezne kamate čine tek dio obeštećenja
Udruga Franak navodi kako priznate zatezne kamate predstavljaju tek oko 20 posto ukupnog obeštećenja koje su očekivali korisnici CHF kredita.
Pitanje sudskih troškova, poručuju, još nije konačno riješeno. Trenutačno vrijedi pravilo prema kojem svaka strana snosi vlastite troškove postupka, no u udruzi smatraju da takvo rješenje nije održivo.
Oporba: Odluka je ruganje građanima
Na odluku Vrhovnog suda reagirali su i predstavnici oporbenih stranaka.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je kako se ovom odlukom „građanima rugaju u lice“. Istaknuo je da je SDP donošenjem Zakona o konverziji pokazao kako država može zaštititi svoje građane te optužio Vladu da nije dovoljno stala uz građane pogođene problemom kredita u švicarskim francima.
Kritizirao je premijera Andreja Plenkovića, tvrdeći da nije izvršio javni pritisak u slučaju „švicaraca“ te da je dopustio bankarskom sektoru da zaštiti vlastite interese.
Slično stajalište zauzeo je i Most, koji je priopćio da je duboko razočaran odlukom. U stranci smatraju kako je nastala apsurdna pravna situacija u kojoj građani imaju pravo na kamate, ali ne i na povrat novca na koji se te kamate odnose.
Iz Mosta poručuju kako takva odluka ne vrijeđa samo pravnu logiku, nego i osnovni osjećaj pravednosti.
HUB: Konverzija je trebala trajno riješiti problem
S druge strane, iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručili su kako će detaljno analizirati obrazloženje odluke Vrhovnog suda i razmotriti daljnje pravne mogućnosti.
Iz HUB-a podsjećaju da je konverzija kredita iz 2015. godine bila izvanredna i jednokratna mjera čiji je cilj bio trajno i sustavno riješiti problem CHF kredita te uspostaviti ravnotežu između ugovornih strana.
Ističu kako je Hrvatska razvila jedinstveno zakonsko rješenje u Europi jer je država izravno intervenirala u postojeće ugovorne odnose i bankama nametnula obvezu provođenja konverzije za sve korisnike kredita u švicarskim francima.
Prema njihovom tumačenju, korisnici koji su prihvatili konverziju stavljeni su u položaj kao da su od početka koristili euro kredit, pri čemu su učinci rasta švicarskog franka uklonjeni, a banke su podnijele ukupan trošak konverzije procijenjen na oko milijardu eura.
Pravna bitka još nije završena
Iako je Vrhovni sud donio svoju odluku, slučaj „švicarci“ time vjerojatno nije okončan. Iz Udruge Franak, kao i iz oporbenih političkih stranaka, poručuju da će se daljnja pravna borba nastaviti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, a kao jedna od mogućih instanci spominje se i Europski sud za ljudska prava.
Dugogodišnji spor oko kredita u švicarskim francima tako i dalje ostaje jedno od najznačajnijih pravnih i financijskih pitanja u novijoj hrvatskoj povijesti, s izravnim posljedicama za tisuće građana i bankarski sektor.