Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna u znak sjećanja na tragediju iz 1999. godine, kada su tijekom brakorazvodne parnice na tadašnjem Općinskom sudu u Zagrebu ubijene tri žene, dok je jedna djelatnica suda teško ozlijeđena. Riječ je o sutkinji Ljiljani Hvalec, stranci u postupku Gordani Oraškić i njezinoj odvjetnici Hajri Prohić, dok je sudska službenica Stanka Cvetković teško ozlijeđena. Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj se obilježava od 2004. godine.
Ovogodišnje obilježavanje ponovno je otvorilo pitanje nasilja nad ženama, zaštite žrtava i učinkovitosti sustava, ali i važnosti pravodobnog prepoznavanja nasilja.
Žene čine 86 posto žrtava nasilja u obitelji
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja (NPC) upozorio je na važnost prepoznavanja nasilja i dostupnosti podrške ženama koje ga proživljavaju.
Prema podacima koje je iznio NPC, 86 posto žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji u Hrvatskoj tijekom 2025. bile su žene. Žene su istodobno činile 74,6 posto, odnosno gotovo tri četvrtine, svih poziva Nacionalnom pozivnom centru.
Nasilje pritom ne počinje uvijek fizičkim napadom. Kontrola, prijetnje, ponižavanje, izoliranje od obitelji i prijatelja, ekonomska ovisnost i stvaranje osjećaja straha također mogu biti dio nasilnog odnosa.
Zbog toga je važno da žena može potražiti pomoć i onda kada još nije spremna prijaviti nasilje ili napustiti nasilnu situaciju.
Pomoć na broju 116 006 dostupna je 24 sata dnevno
Na besplatnom i anonimnom broju 116 006 Nacionalnog pozivnog centra podrška je dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, uključujući vikende i blagdane, na hrvatskom i engleskom jeziku.
Osobe koje se obrate centru mogu dobiti emocionalnu podršku, informacije o svojim pravima i mogućnostima te informacije o institucijama i organizacijama kojima se mogu obratiti za daljnju pomoć.
Posebno se naglašava kako odlazak iz nasilnog odnosa nije jednostavan ni trenutačan proces. Strah od počinitelja, financijska ovisnost, zajednička djeca, nedostatak podrške ili neizvjesnost oko budućnosti mogu biti razlozi zbog kojih žrtve dugo ostaju u nasilnom odnosu.
Zato pitanje „Zašto nije otišla?“ treba zamijeniti pitanjem „Što joj je potrebno da bi bila sigurna?“
Hajdaš Dončić: „Iz obitelji treba odstraniti nasilnika, a ne ženu“
Na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama reagirale su i političke stranke te organizacije civilnog društva.
Izaslanstvo SDP-a, predvođeno predsjednikom Sinišom Hajdašem Dončićem, položilo je cvijeće i zapalilo svijeće kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
Hajdaš Dončić tom je prilikom poručio:
„Iz obitelji treba odstraniti nasilnika, a ne ženu.“
Dodao je da je to, prema njegovim riječima, ključna razlika u procjeni funkcionira li sustav zaštite u Hrvatskoj te poručio da je potrebno mijenjati sustav i prisjetiti se svake žene ubijene u Hrvatskoj.
Ženske organizacije traže promjene u sustavu
Istodobno su ženske organizacije i inicijative u 17 gradova i mjesta u Hrvatskoj održale simboličnu akciju „Dok ministar baca svjetlo, žene ostaju u mraku“.
Organizacije traže, među ostalim, da se svi oblici nasilja nad ženama koji su trenutačno u prekršajnoj sferi prebace u kazneno područje, kao i donošenje posebnog zakona protiv svih oblika rodno utemeljenog nasilja. Zalažu se i za jedinstvenu i standardiziranu procjenu rizika od ponavljanja nasilja i femicida, specijaliziranu edukaciju stručnjaka te snažniju koordinaciju nadležnih institucija.
Izvršna koordinatorica Ženske mreže Hrvatske Sanja Juras upozorila je na ono što organizacije smatraju sustavskim propustima koji mogu pridonijeti eskalaciji nasilja nad ženama i femicida.
Iz udruge Domine izvršna koordinatorica Mirjana Kučer također je naglasila važnost suradnje policije, pravosuđa i sustava socijalne skrbi, ističući da bez koordiniranog djelovanja svih nadležnih institucija nema učinkovitog sustava zaštite.
Ružić: „Moramo dodatno unaprijediti sustav“
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić rekao je da razumije zabrinutost javnosti te istaknuo potrebu zajedničkog rada na unapređenju sustava zaštite.
Najavio je jačanje nacionalnog sustava kvalitete i sigurnosti u socijalnoj skrbi, s naglaskom na praćenje rizika i konkretnih ishoda za korisnike. Ministarstvo je prethodno najavilo model koji bi trebao snažnije povezati procjenu rizika, kvalitetu postupanja i sigurnost korisnika.
Ružić je, govoreći o sustavu zaštite žena, istaknuo da Hrvatska ima 26 sigurnih kuća, ali i da postojeći kapaciteti nisu dovoljni za potrebe na terenu.
Poruka koja se čuje iz institucija i organizacija civilnog društva zajednička je u jednom važnom dijelu: zaštita žrtve mora biti pravodobna, učinkovita i koordinirana, a odgovornost za nasilje pripada počinitelju, a ne žrtvi.
Nasilje nije privatna stvar
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama nije samo dan sjećanja na tragediju iz 1999. godine. On je i podsjetnik da nasilje nad ženama nije privatni problem, nego ozbiljan društveni problem i pitanje zaštite temeljnih prava.
Hrvatske institucije posljednjih su godina mijenjale zakonodavni okvir, uključujući uvođenje kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe, odnosno femicida, te druge izmjene kojima se nastoji povećati zaštita žrtava. Ministarstvo rada također naglašava važnost međuresorne suradnje policije, pravosuđa, zdravstvenih i socijalnih službi.
No zakoni sami po sebi nisu dovoljni ako žrtva u trenutku kada traži pomoć ne dobije pravodobnu i učinkovitu zaštitu.
Ako doživljavate nasilje u obitelji, ako ste ga doživjeli ili ste zabrinuti za nekoga u svojoj okolini, pomoć možete potražiti na 116 006. Poziv je besplatan i anoniman, a pomoć je dostupna tijekom cijelog dana.
Ponekad prvi korak nije velika odluka. Ponekad je prvi korak jednostavno razgovor.
