Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je u petak u Opatiji, na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu, da je Hrvatska na dobrom putu da ostvari njenu “veliku želju” – da se zdravstvene usluge dobivaju bez poznanstava. Ključni koraci za ostvarenje tog cilja su kategorička i akreditacija zdravstvenih ustanova.
“Moramo biti sigurni da pacijent u Gospiću, Puli ili Zagrebu može dobiti jednako kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Kategorizirat ćemo bolnice, ali to ne znači umanjenje važnosti nekih od njih, jer i manje i specijalizirane bolnice mogu pružati odličnu uslugu,” naglasila je ministrica Hrstić.
Projekcije kadrova do 2035. i prilagodba specijalizacija
Govoreći o gorućem pitanju ljudskih resursa u zdravstvenom sustavu, ministrica je istaknula da u procjeni potreba nije dovoljno voditi se trenutnim stanjem, već je nužno raditi projekcije za 2030. ili 2035. godinu.
Ministarstvo će u sljedećim mjesecima napraviti detaljnu projekciju trenutnog stanja i regionalnog rasporeda zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj. Time će se utvrditi je li odobren broj specijalizacija, posebno za primarnu zdravstvenu zaštitu, dovoljan. “Ako se pokaže da u najudaljenijim krajevima treba više ili manje potreve, mijenjat ćemo planove,” najavila je Hrstić, signalizirajući spremnost na fleksibilnu prilagodbu edukacije kadrova stvarnim potrebama regija.
Kriteriji za naručivanje rješavaju “liste želja”
Osvrnuvši se na dugotrajni problem lista čekanja, ministrica Hrstić istaknula je potrebu za razlučivanjem radi li se o elektivnom (planiranom) ili hitnom pregledu.
“Ministarstvo zdravstva je počelo raditi na kriterijima za naručivanje, odnosno koja su indikacijska područja. Tek kad se uvedu kriteriji za naručivanje, onda ćemo točno znati što je lista čekanja, a što pretraga kao predmet želja,” pojasnila je Hrstić.
Uz uvođenje jasnih kriterija, Ministarstvo će pripremiti i dokument o prihvatljivim vremenskim okvirima čekanja za svaki pregled te će se maksimalno digitalizirati sustav naručivanja.
Stabilizacija duga i rekordna ulaganja
Ministrica se kratko osvrnula i na dugove prema veledrogerijama, naglasivši da su veledrogerije važne bolnicama, ali da su i bolnice vrlo potrebne veledrogerijama. “Želja nam je financijski stabilizirati svaku zdravstvenu ustanovu i ove godine počeli raditi na tome u partnerskom odnosu s veledrogerijama,” dodala je Hrstić.
Za kraj, ministrica je naglasila kako je za vrijeme ove Vlade, od 2016. do danas, u infrastrukturu i kadrove u zdravstvenom sustavu uloženo više od 2,6 milijardi eura, što svjedoči o kontinuitetu ulaganja u sektor.
