Na završnom predstavljanju projekta „Poboljšanje uporabe digitalnih financijskih usluga kroz povećanje digitalne financijske pismenosti u RH“, održanom u ponedjeljak, 16. studenoga, predstavljeni su rezultati aktivnosti usmjerenih na sigurnije i odgovornije korištenje financijskih usluga.
Na skupu su sudjelovali predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), OECD-a i Europske komisije.
Jedan od ključnih razloga pokretanja projekta jesu rezultati međunarodnog istraživanja iz 2023. godine, prema kojima Hrvatska zaostaje za prosjekom OECD-a u digitalnoj financijskoj pismenosti.
Na ljestvici od mogućih 100 bodova hrvatski građani ostvarili su 49 bodova, dok prosjek OECD-a iznosi 55 bodova.
Podaci upozoravaju na potrebu dodatnog obrazovanja građana, osobito u području zaštite osobnih i financijskih podataka, prepoznavanja prijevara te sigurnog korištenja digitalnih financijskih proizvoda.
Od 2027. novi portal na kojem će građani moći provjeriti svoje znanje
Jedan od najvažnijih rezultata projekta bit će jedinstveni portal financijske pismenosti Ministarstva financija, čije je pokretanje predviđeno tijekom 2027. godine.
Portal će građanima omogućiti pristup provjerenim edukativnim informacijama o financijama, a posebno se ističe alat za samoprocjenu digitalne financijske pismenosti.
Pomoću tog alata korisnici će moći procijeniti koliko dobro razumiju digitalne financijske usluge i koliko su spremni prepoznati moguće rizike pri njihovu korištenju.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule istaknuo je kako je jačanje financijske pismenosti jedan od važnih zadataka Ministarstva.
„Na temelju rezultata iz 2023. uvidjeli smo da u segmentu digitalne financijske pismenosti ne stojimo baš najbolje, odnosno ispod smo prosjeka OECD-a”, rekao je Bule.
Naglasio je kako će rezultati projekta i konkretni prijedlozi za poboljšanje financijskog znanja biti uključeni u novi strateški okvir za financijsku pismenost od 2027. do 2032. godine.
Financijska pismenost Hrvata ipak raste
Iako rezultati u području digitalnih financija pokazuju prostor za napredak, ukupna financijska pismenost hrvatskih građana posljednjih se godina poboljšala.
Viceguverner HNB-a Bojan Fras podsjetio je na rezultate istraživanja koja se u Hrvatskoj provode prema metodologiji OECD-a.
Prema njegovim riječima, ukupna financijska pismenost porasla je s 57 posto u 2015. na 62 posto, što pokazuje napredak u razumijevanju financijskih tema.
„Od 2015. godine, kada je prvi put provedeno istraživanje financijske pismenosti u RH, mislim da je učinjen značajan i vidljiv napredak”, istaknuo je Fras.
Dodao je kako je Hrvatska 2015. godine bila pri dnu ljestvice uspoređivanih država, dok se sada nalazi u njihovoj gornjoj polovini.
Samo tijekom prošle godine u različitim edukacijskim aktivnostima Hrvatske narodne banke sudjelovalo je više od 30.000 polaznika.
Toni Milun upozorava: Danas je dovoljan samo jedan pogrešan klik
Posebnu pozornost na skupu izazvalo je upozorenje o opasnostima koje donosi sve brža digitalizacija financijskih usluga.
Toni Milun, nacionalni ambasador financijske pismenosti, naglasio je kako je danas velik broj financijskih transakcija moguće obaviti gotovo trenutačno, što korisnicima olakšava svakodnevni život, ali istodobno povećava rizik od pogrešaka i prijevara.
Upozorio je da je u digitalnom okruženju ponekad dovoljan samo jedan pogrešan klik kako bi korisnik bio izložen financijskom riziku.
Osvrnuvši se na rezultate istraživanja iz 2023., Milun je podsjetio da je Hrvatska ostvarila 49 od 100 bodova, šest bodova manje od prosjeka OECD-a.
„To nisu baš neki dobri rezultati, ali mi možemo puno bolje”, poručio je Milun.
Internetske prijevare sve važniji razlog za financijsko obrazovanje
Članica Upravnog vijeća Hanfe Martina Verić istaknula je kako digitalizacija građanima otvara brojne mogućnosti pristupa financijskim tržištima, ali donosi i nove izazove.
Među njima se posebno izdvajaju financijske prijevare i sigurnosni rizici povezani s digitalnim uslugama.
Korištenje mobilnog i internetskog bankarstva, digitalnih načina plaćanja te različitih internetskih financijskih platformi zahtijeva razumijevanje osnovnih pravila sigurnosti.
Zato financijsko obrazovanje danas ne obuhvaća samo poznavanje štednje, kredita i upravljanja kućnim proračunom, nego i sposobnost prepoznavanja sumnjivih poruka, lažnih financijskih ponuda i drugih pokušaja prijevare.
Viceguverner Fras pritom je naglasio i važnost pristupa neovisnim alatima za usporedbu financijskih proizvoda, koji građanima mogu pomoći u donošenju informiranijih odluka.
Cilj je sigurnije i odgovornije upravljanje novcem
Projekt jačanja digitalne financijske pismenosti pokrenuli su 2024. godine Ministarstvo financija, HNB i Hanfa, u suradnji s Europskom komisijom i OECD-om.
Njegov je cilj povećati sposobnost građana da digitalne financijske usluge koriste sigurnije, samostalnije i odgovornije, uz bolje razumijevanje njihovih prednosti i rizika.
Novi portal financijske pismenosti i alat za samoprocjenu trebali bi postati dodatna podrška građanima koji žele provjeriti svoje znanje i naučiti kako izbjeći najčešće financijske pogreške.







