Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je kako Hrvatska, nakon 13 godina članstva u Europskoj uniji, mora kontinuirano preispitivati vlastite nacionalne interese i konkretne koristi od europskih integracija. Govoreći na svečanoj sjednici Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, povodom 64. obljetnice njegova osnutka, Milanović je ustvrdio da Europska unija nije i ne može biti država te iznio oštre kritike na račun njezine zajedničke vanjske politike.
Milanović: Moramo se pitati što Hrvatska ima od članstva u Europskoj uniji
Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je u ponedjeljak, 9. studenoga, na obilježavanju 64. obljetnice Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je govorio o hrvatskim nacionalnim interesima, europskim integracijama i aktualnim međunarodnim odnosima.
Istaknuo je kako je nakon trinaest godina hrvatskog članstva u EU-u legitimno postavljati pitanja o njegovim stvarnim koristima.
„Hrvatska je članica EU već 13 godina i legitimno je i potrebno pitati se što imamo od tog članstva iz perspektive nacionalnog interesa koji je trajan i stalan“, rekao je Milanović.
Pojasnio je kako takva pitanja ne znače zagovaranje izlaska Hrvatske iz Europske unije, što ne smatra ni realnim ni razumnim rješenjem.
Naglasio je da nacionalni interes mora biti temelj hrvatske politike, a da se koristi članstva trebaju promatrati kroz sigurnost, gospodarski rast i životni standard građana.
„Jedino nacionalni interes, ako ga shvatimo i počnemo živjeti, ima smisla u cijeloj priči o EU“, poručio je predsjednik.
„Europska unija nije država i ne može biti država“
Posebno oštar Milanović bio je govoreći o zajedničkoj vanjskoj politici Europske unije i položaju država članica u međunarodnim odnosima.
„EU nije država i ne može biti država. Nije tako zamišljena. Njezina vanjska politika ne postoji. Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji, i ne samo hrvatska“, ustvrdio je predsjednik Republike.
Milanović smatra da Europska unija ima ozbiljnih poteškoća u postizanju zajedničkih dogovora te je upozorio na ograničenu mogućnost samostalnog djelovanja država članica.
Pritom je postavio pitanje treba li Hrvatska prihvatiti situaciju u kojoj o važnim međunarodnim pitanjima šuti, dok je na međunarodnim forumima predstavljaju europski dužnosnici.
Njegova tvrdnja o nepostojanju zajedničke vanjske politike predstavlja političku ocjenu njezine učinkovitosti. Europska unija formalno ima Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, uspostavljenu europskim ugovorima, te vlastitu diplomatsku službu.
Kritike međunarodne demokracije i političkih dvostrukih kriterija
Predsjednik se osvrnuo i na stanje demokracije u svijetu, propitujući vjerodostojnost pojedinih političkih institucija i njihovih predstavnika.
Govorio je o unutarnjim sukobima u hrvatskom Ustavnom sudu, upadu u američki Kongres te političkim zbivanjima u Poljskoj.
Pritom je postavio pitanje s kojim pravom pojedini politički krugovi drugima drže lekcije o demokraciji.
Milanović je naglasio kako je nužno kritički promišljati međunarodne odnose i političke procese, bez prihvaćanja unaprijed oblikovanih stavova.
Fakultet političkih znanosti mora ostati mjesto kritičkog razmišljanja
Obraćajući se studentima i profesorima, Milanović je istaknuo važnost Fakulteta političkih znanosti kao mjesta slobodne rasprave, istraživanja i kritičkog preispitivanja društvenih i političkih pojava.
„Želim da uz vas i poneka redakcija novina počne pisati i promišljati o tome kako se stvarno odvijaju svjetski odnosi: tko je stvarno dobar, tko je cinik, tko cijelo vrijeme laže, što je to demokracija“, poručio je predsjednik.
Dodao je kako upravo otvorena rasprava o takvim pitanjima može pridonijeti boljem razumijevanju međunarodnih odnosa i izbjegavanju budućih sukoba.
Obilježena 64. obljetnica Fakulteta političkih znanosti
Na svečanoj sjednici povodom Dana Fakulteta političkih znanosti okupljenima su se obratili i dekan Dario Nikić-Čakar, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, izaslanica predsjednika Vlade Dijana Mandić te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ivan Malenica.
Tijekom svečanosti dodijeljene su nagrade i priznanja najuspješnijim studentima, profesorima, umirovljenim profesorima te partnerskim organizacijama.
Uz predsjednika Milanovića bila je i njegova savjetnica za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
