Kriza na Ustavnom sudu kulminirala je u utorak, 27. listopada, kada je troje sudaca uvjetovalo svoje daljnje sudjelovanje u radu prestankom tonskog snimanja sjednica i stručnih sastanaka.
Prema pisanju medija, riječ je o sucima Andreju Abramoviću, Sanji Bezbradici Jelavić i Lovorki Kušan.
Njih troje već je ranije, zajedno sa sutkinjom Biljanom Kostadinov, napustilo kolegij na kojem se trebalo raspravljati o snimanju sjednica.
Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić upozorio je da će odbijanje sudjelovanja u radu značajno otežati funkcioniranje institucije, koja se već mjesecima suočava s problemom nepotpunog sastava.
Sve je počelo sporom oko zapisnika, a onda je uvedeno snimanje
Sukob među ustavnim sucima traje još od svibnja 2026. godine, kada je nastao spor oko zapisnika i dogovora o sastavu sudskih vijeća.
Prema Staničićevu objašnjenju, četvero sudaca osporavalo je odgovara li službeni zapisnik onome što je doista dogovoreno na sjednicama.
Kako bi se izbjegle daljnje nesuglasice oko sadržaja rasprava i donesenih odluka, od 1. listopada uvedeno je tonsko snimanje sjednica Ustavnog suda.
Staničić tvrdi da su svi suci unaprijed bili upoznati s nabavom opreme i početkom snimanja te da tada nitko nije izrazio protivljenje.
Naglasio je kako se tonske snimke koriste isključivo za potrebe rada Ustavnog suda, odnosno za provjeru tijeka rasprava i vjerodostojnosti zapisnika, te da su dio povjerljive sudske dokumentacije.
Sutkinja Sanja Bezbradica Jelavić, međutim, prema pisanju Jutarnjeg lista, osporava ovakav način snimanja, tvrdeći da je uveden bez odgovarajućeg ovlaštenja.
Staničić upozorava: Rad Suda bit će dodatno otežan
Ustavni sud trenutačno ima deset sudaca, iako bi prema Ustavu trebao imati 13 članova.
Zbog odbijanja troje sudaca da sudjeluju u sjednicama i stručnim sastancima, dodatno je ugrožena mogućnost pravodobnog odlučivanja o ustavnosudskim predmetima.
Predsjednik Frane Staničić zato je ponovno pozvao Hrvatski sabor da bez odgađanja izabere troje nedostajućih sudaca.
Za njihov izbor potrebna je dvotrećinska većina u Saboru, odnosno najmanje 101 zastupnički glas, a politički dogovor o kandidatima još nije postignut.
Staničić je poručio kako izbor ustavnih sudaca nije pitanje političke dobre volje, nego izvršavanja ustavne obveze Hrvatskog sabora.
Plenković sumnja na politički nalog, HDZ optužuje SDP
Aktualna situacija izazvala je nove međusobne optužbe između HDZ-a i SDP-a.
Premijer Andrej Plenković izrazio je sumnju da bi iza odbijanja rada troje sudaca mogao stajati politički utjecaj stranaka koje su predložile njihov izbor.
„Ako je to neki politički nalog onih koji su ih predložili, onda se to nastavlja na opstrukciju ljevice, SDP-a posebno“, izjavio je Plenković.
Slične optužbe iznio je i HDZ-ov saborski zastupnik Nikola Mažar, koji je ustavne suce pozvao da svoje dužnosti obavljaju sukladno Ustavu i zakonu.
„Nažalost, možemo vidjeti da trenutna situacija na Ustavnom sudu nije dobra. Zbog nedolaska troje sudaca trpe građani“, upozorio je Mažar.
Prema njegovu mišljenju, sadašnja kriza posljedica je SDP-ova odbijanja ranije dogovorenih kandidata i prekida razgovora o izboru troje novih sudaca.
SDP uzvraća: Najveća odgovornost je na predsjedniku Ustavnog suda
Iz SDP-a odbacuju tvrdnje da su odgovorni za blokadu Ustavnog suda.
Politički tajnik i saborski zastupnik Saša Đujić smatra da je najveća odgovornost za organizaciju rada upravo na predsjedniku Suda Frani Staničiću.
Đujić tvrdi da Ustavni sud s deset izabranih sudaca može funkcionirati te da suci moraju pronaći zajednički jezik kako bi nastavili raditi.
Istodobno je poručio da je odbijanje troje sudaca da sudjeluju u radu štetno za građane, ali da je riječ o odgovornosti samih sudaca, a ne političkih stranaka.
Oštro je odbacio i HDZ-ove tvrdnje o navodnom ranijem dogovoru oko kandidata.
„HDZ drži šape na Ustavnom sudu i to je njihov mindset“, poručio je Đujić, naglasivši da SDP više ne želi pregovarati s HDZ-om o imenima kandidata.
Prema njegovim riječima, SDP je već javno iznio dva prijedloga te očekuje da se o njima raspravlja na saborskom Odboru za Ustav, nakon čega bi kandidati trebali biti upućeni na glasovanje u Hrvatski sabor.
Petrov prozvao obje stranke: Ovo je sramota za državu
Na sukob vladajućih i oporbe reagirao je i predsjednik Mosta Božo Petrov, koji je za stanje na Ustavnom sudu prozvao i HDZ i SDP.
Prema njegovu mišljenju, aktualna kriza posljedica je dugogodišnje politizacije izbora ustavnih sudaca.
Petrov smatra da bi izbor članova Ustavnog suda trebao biti stručan, neovisan i odmaknut od političkih dogovora.
„Danas samo žanju ono što su sijali. Ovo je za mene nakaradni sud, politički sud“, izjavio je Petrov.
Dodao je kako su za trenutačnu situaciju odgovorne stranke koje su sudjelovale u izboru sudaca, ocijenivši sukob sramotom za državu.
Zbog sukoba na Ustavnom sudu posljedice bi mogli osjetiti građani
Dok se HDZ i SDP međusobno optužuju za političku odgovornost, a dio sudaca odbija sudjelovati u sjednicama zbog tonskog snimanja, ostaje otvoreno pitanje kada će Ustavni sud ponovno moći nesmetano funkcionirati.
Ustavni sud odlučuje o ustavnim tužbama građana, ocjenjuje suglasnost zakona s Ustavom te obavlja niz drugih poslova važnih za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.
Zbog nedostatka sudaca i mogućih problema s kvorumom postoji opasnost od daljnjeg usporavanja rješavanja predmeta, što bi se moglo odraziti i na građane koji čekaju odluke o zaštiti svojih ustavnih prava.
Predsjednik Frane Staničić pozvao je Hrvatski sabor na hitno popunjavanje Ustavnog suda, no zasad nema dogovora koji bi omogućio izbor preostalih triju sudaca i stabilizaciju rada ove institucije.
