Vinogradari Središnje bregovite Hrvatske posljednjih se godina sve češće susreću s novim izazovom – berba grožđa postaje utrka s vremenom. Zbog klimatskih promjena grožđe sazrijeva sve ranije, pa vinogradari moraju pažljivo pratiti njegove parametre kako bi ga pobrali u optimalnom trenutku za proizvodnju vina.
U pojedinim dijelovima vinske regije berba je ove godine počela već prošloga tjedna, a najraniji termini posljednjih godina sve su češći.
„Zime su postale blage, početak vegetacije nastupa sve ranije i raspored padalina tijekom godine se mijenja. Zbog svega toga grožđe brže sazrijeva i prisiljava nas na rane berbe. Najranije berbe bilježimo 14. kolovoza – ove godine i 2018.“, kazao je Luka Košćak iz vinarije Košćak u Novom Marofu.
Iako su prinosi ove godine nešto niži, kvaliteta grožđa je, prema njegovim riječima, dobra.
„Parametri grožđa su idealni za ‘premium’ vina s duljim potencijalom dozrijevanja, dok će pjenušci iz ove godine biti nešto kompleksniji i voluminozniji u odnosu na prošlu godinu“, ističe Košćak.
Berba krenula i na Plešivici
Pune ruke posla imaju i vinogradari na Plešivici, gdje su također morali ranije krenuti u berbu kako bi sačuvali ključne kiseline.
„U berbu smo morali krenuti prije nekoliko dana kako bismo sačuvali kiseline koje su ključne za naša vina. Manje je grožđa nego prošle godine, ali urod je zdrav i visoke kvalitete“, rekao je Nikola Šember iz vinarije Šember iz Pavlovčana.
Posebno se dobro, dodaje, u aktualnim vremenskim uvjetima pokazuje žuti plavec, autohtona sorta s velikim grozdovima i izraženim kiselinama.
Vinogradari se prilagođavaju novim vremenskim uvjetima
Klimatske promjene sve više utječu i na način na koji se vinogradi obrađuju. Vinogradari zato uvode različite agrotehničke mjere kako bi zadržali vlagu u tlu i zaštitili vinovu lozu od ekstremnih vremenskih uvjeta.
U vinariji Štampar iz Svetog Urbana još čekaju dozrijevanje pušipela i nekoliko udomaćenih internacionalnih sorti.
„Prilagođavamo se novim vremenskim uvjetima nizom agrotehničkih mjera poput zadržavanja vlage u tlu humusom i sijanjem trave u vinogradu. Dio vinograda nam je stradao u tuči, no ostalo je grožđe lijepo i zdravo“, kazao je David Štampar.
Vinogradari se sada pripremaju za berbu i očekuju da će iz ovogodišnjeg grožđa izvući najbolje.
Rujanske berbe mogle bi postati prošlost
Unatoč dugom sušnom razdoblju, većina vinograda u Bregovitoj Hrvatskoj zasad se uspješno nosi s nedostatkom oborina.
Miroslav Polovanec, predsjednik udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska, ističe kako su posebno osjetljivi mladi vinogradi čiji korijen još ne prodire dovoljno duboko u tlo.
„Najugroženiji su bili mladi vinogradi jer mladim cijepovima vinove loze korijen u tlo zadire plitko. Ti su vinogradi tražili dodatno napajanje vodom“, rekao je Polovanec.
Autohtone sorte po kojima je Središnja bregovita Hrvatska poznata zasad se dobro nose s promjenama, no vinogradari će u budućnosti morati dodatno prilagođavati proizvodnju.
„Berbe se pomiču prema početku kolovoza, a one rujanske postaju stvar prošlosti“, upozorava Polovanec.
Takav trend pokazuje koliko se klimatske promjene izravno odražavaju na vinogradarstvo. Ranije dozrijevanje zahtijeva preciznije praćenje vinograda, brže donošenje odluka i nove načine očuvanja kvalitete grožđa.