U pograničnom mjestu Marija Gorica u Zagrebačkoj županiji održan je važan bilateralni sastanak ministara unutarnjih poslova Hrvatske i Slovenije. Središnji ishod ovog susreta je službena objava da nova slovenska vlada, u skladu s preporukama Europske komisije za članice schengenskog prostora, u potpunosti ukida privremene unutarnje kontrole na granicama s našom zemljom i Mađarskom. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović javno je pohvalio ovu odluku susjedne države, naglasivši kako je to na tragu dugogodišnjeg stava Zagreba da se granice Europske unije moraju učinkovito štititi na njezinim vanjskim rubovima.
Hrvatska i Slovenija u potpunosti su uskladile stavove oko potrebe za provođenjem strože i učinkovitije migrantske politike. Novi slovenski ministar unutarnjih poslova Franci Matoz, kojemu je ovo bio prvi službeni međunarodni posjet nakon stupanja na dužnost, umirio je javnost izjavom da micanje policajaca s bivših graničnih prijelaza neće narušiti sigurnost građana. Umjesto statičnih kontrola na cestama, dvije će države primjenjivati moderne kompenzacijske mjere i pojačane mobilne patrole u pograničnom pojasu. Ministri su se složili da ilegalni migranti i organizirane krijumčarske skupine ionako ne koriste autoceste i glavne prometne pravce za tranzit, zbog čega su dosadašnje granične blokade samo usporavale lokalno stanovništvo i gospodarstvo.
Primjena novog europskog pakta o migracijama i uvođenje sustava Eurodac
Ključni pravni temelj za novu fazu prekogranične suradnje je novi europski pakt o azilu i migracijama, čiji je niz strožih odredbi stupio na snagu sredinom lipnja. Ovaj sveobuhvatni dokument donosi radikalne promjene u upravljanju granicama s ciljem bržeg i sustavnijeg praćenja dolazaka osoba iz trećih zemalja. Glavni alat u toj borbi postaje modernizirani informacijski sustav Eurodac, u koji se obavezno unose biometrijski podaci i otisci prstiju svake identificirane osobe, čime se drastično smanjuje mogućnost manipulacije identitetom i olakšava proces deportacije.
Slovenska je strana već djelomično implementirala ove stroge procedure u praksi, što će izravno ubrzati zakonit povratak nezakonitih migranata u zemlje podrijetla. Ministar Božinović je upozorio na iznimno veliku fleksibilnost i prilagodljivost krijumčarskih mreža, zbog čega je od presudne važnosti da sve tranzitne države na takozvanoj balkanskoj ruti postupaju na identičan način. Zajednički stav obiju država je jasan i nedvosmislen jer sve osobe koje prema međunarodnom pravu nemaju opravdan razlog za ostanak unutar Europske unije moraju biti evidentirane i u najkraćem roku vraćene natrag.
Izgradnja modernih centara za obradu migranata u Dugom Dolu i na Željavi
Uz stroža pravila registracije, novi europski pakt predviđa i uspostavu specijaliziranih objekata, pa su tako tema razgovora bili i centri za obradu migranata koji se grade na vanjskim granicama. Unutar ovih strogo čuvanih objekata policija i migracijske službe imaju jasan zakonski rok od sedam dana za utvrđivanje identiteta i točne zemlje podrijetla svakog migranta. Ako se utvrdi da osoba dolazi iz države čiji se zahtjevi za azil u Europskoj uniji statistički odbijaju u više od dvadeset posto slučajeva, ta osoba automatski gubi pravo na traženje međunarodne zaštite i odmah se prebacuje u strogi program povratka.
Hrvatska već ima funkcionalan tranzitni centar takve namjene na lokaciji Dugi Dol, a ministar Božinović je najavio da je u tijeku napredno planiranje izgradnje još jednog modernog objekta na strateškom području bivše vojne baze Željava u Ličko-senjskoj županiji. Ovaj novi projekt u potpunosti će se financirati namjenskim europskim novcem, a lokacije su izabrane planski, na rutama gdje je statistički zabilježen najveći broj ilegalnih pokušaja prelaska. Izgradnjom ovakve infrastrukture divlji migrantski tokovi stavljaju se pod strogu pasku policije, čime se podiže ukupna razina sigurnosti za lokalno stanovništvo, dok Europska unija pokazuje da uvođenjem reda ne gubi svoju humanost, već samo staje na kraj dugogodišnjim sustavnim zloupotrebama sustava azila.