Hrvatska priprema uvođenje Registra malih kućnih ložišta, u kojem će se prikupljati podaci o uređajima za grijanje u kućanstvima, vrstama goriva koja građani koriste te njihovim emisijskim karakteristikama. Riječ je o novom nacionalnom sustavu koji će se uspostavljati u sklopu velikog europskog projekta LIFE Slovenia SupAIR, a cilj mu je smanjenje onečišćenja zraka.
Hrvatska uvodi Registar malih kućnih ložišta
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije sudjelovat će u europskom projektu LIFE Slovenia SupAIR, jednom od velikih strateških projekata usmjerenih na poboljšanje kvalitete zraka.
Ključna aktivnost za Hrvatsku bit će uspostava Registra malih kućnih ložišta (ReMaL), nacionalne evidencije koja bi trebala omogućiti kvalitetnije praćenje emisija iz kućnih sustava grijanja.
Registar će sadržavati podatke o uređajima za grijanje, korištenim gorivima i njihovim emisijskim karakteristikama.
Time država želi dobiti precizniji uvid u izvore onečišćenja zraka, posebno tijekom zimskih mjeseci, kada grijanje kućanstava može značajno pridonositi povećanju koncentracija štetnih čestica u zraku.
Hoće li građani morati prijavljivati svoje peći i kamine?
Jedno od najvažnijih pitanja za vlasnike kuća i stanova jest na koji će se način evidentirati kućna ložišta.
Iako je uspostava registra predviđena projektom, zasad nije poznato hoće li građani morati samostalno prijavljivati svoje uređaje za grijanje ili će podatke prikupljati nadležne službe.
Također još nije objavljeno tko će točno provoditi evidentiranje niti koji će se pojedinačni podaci zahtijevati od vlasnika kućanstava.
Projekt uključuje i edukaciju dimnjačara, stručnih službi, jedinica lokalne samouprave i drugih sudionika, no njihove buduće obveze u postupku evidentiranja još nisu precizirane.
Važno je naglasiti da najava registra sama po sebi ne znači uvođenje novih naknada, zabranu korištenja postojećih peći ili obvezu njihove zamjene. Takve mjere nisu navedene u dosad objavljenim informacijama o projektu.
Projekt će trajati od 2027. do 2034. godine
LIFE Slovenia SupAIR predviđen je kao sedmogodišnji projekt, čija je provedba planirana od 2027. do 2034. godine.
Projekt je uspješno prošao evaluaciju Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), a prema informacijama Ministarstva nalazi se u završnoj fazi pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Jedini hrvatski partner u projektu je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, dok će se aktivnosti provoditi u suradnji sa slovenskim partnerima.
Važno je razlikovati trajanje projekta od eventualnih obveza građana. Razdoblje od 2027. do 2034. ne predstavlja rok za prijavu kućnih peći, jer takav rok zasad nije objavljen.
Hrvatska će koristiti iskustva Slovenije
Uspostava hrvatskog registra temeljit će se na iskustvima Slovenije, koja već koristi razvijen sustav za evidentiranje i praćenje podataka o malim ložištima.
Slovenska rješenja i dobre prakse prenosit će se u Hrvatsku te prilagoditi nacionalnom zakonodavstvu i nadležnim institucijama.
Prema najavama Ministarstva, kvalitetniji podaci omogućit će preciznije procjene emisija, bolje modeliranje kvalitete zraka i učinkovitije planiranje mjera za smanjenje onečišćenja.
Poseban naglasak bit će stavljen na područja u kojima su problemi s kvalitetom zraka najizraženiji.
Zašto su kućna ložišta važna za kvalitetu zraka?
Tijekom sezone grijanja mala kućna ložišta predstavljaju jedan od značajnijih izvora onečišćenja zraka, osobito kada je riječ o emisijama sitnih lebdećih čestica.
Posebnu zabrinutost izazivaju čestice PM2,5, koje zbog svoje male veličine mogu prodrijeti duboko u dišni sustav i negativno utjecati na zdravlje ljudi.
Iz Ministarstva ističu da bi prikupljanje pouzdanijih podataka o grijanju kućanstava trebalo omogućiti učinkovitije planiranje mjera zaštite zraka.
„Kvalitetniji podaci o sustavima grijanja omogućit će učinkovitije usmjeravanje mjera za smanjenje onečišćenja zraka, posebno u područjima gdje su problemi s kvalitetom zraka najizraženiji“, poručuju iz Ministarstva.
Očekuje se da će takav pristup dugoročno pridonijeti smanjenju emisija štetnih tvari i poboljšanju zdravstvenih uvjeta građana.
Što novi registar konkretno znači za građane?
Uspostava Registra malih kućnih ložišta trebala bi državi omogućiti bolji uvid u to kako se hrvatska kućanstva griju i koliko pojedini sustavi grijanja pridonose onečišćenju zraka.
Međutim, prije početka njegove primjene potrebno je razjasniti nekoliko važnih pitanja, posebno način prikupljanja podataka, ulogu dimnjačarskih službi i moguće obveze vlasnika nekretnina.
Za sada nije objavljena obveza prema kojoj bi građani morali prijaviti svoje peći, kamine ili kotlove u određenom roku.
