Nacionalno i europsko obilježavanje Dana sjećanja
Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvama diljem Hrvatske svečano je obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Ovaj važan spomendan, koji je Hrvatski sabor proglasio 2011. godine, a koji je izmjenama zakona iz 2020. godine precizno usklađen s europskim pravnim okvirom, posvećen je komemoriranju nevinih stradalnika nacizma, fašizma i komunizma. Hrvatska se time aktivno pridružila zemljama Europske unije u poticanju kulture sjećanja i suočavanja s kompleksnim pitanjima zajedničke povijesti 20. stoljeća kako bi se spriječilo ponavljanje tragičnih zločina.
Izaslanstva Vlade i Sabora odala počast žrtvama
Državna izaslanstva položila su svijeće na ključnim spomen-obilježjima, ističući jasnu poruku o važnosti osude svih nedemokratskih ideologija. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar Alen Ružić te posebni savjetnici predsjednika Vlade Mate Granić i Sara Lustig odali su počast žrtvama na zagrebačkom groblju Mirogoj. Slično je učinio i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković naglasivši kako kultura sjećanja ne smije dijeliti žrtve, već im osigurati jednako poštovanje i dostojanstvo. U Splitu su gradonačelnik Tomislav Šuta i župan Blaženko Boban položili cvijeće kod Tvrđave Gripe, poručivši kako ljudska prava i izgrađeni demokratski temelji jamče da se povijesne strahote više nikada neće ponoviti.
Hrvatski doprinos izgradnji paneuropskog spomenika u Bruxellesu
U sklopu jačanja zajedničkog europskog identiteta i povijesnog pamćenja, Hrvatska aktivno sudjeluje i u međunarodnim inicijativama. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o financijskom sudjelovanju s 70.000 eura u projektu koji vodi Platforma europskog sjećanja i savjesti. Sredstva su namijenjena za izgradnju centralnog paneuropskog spomenika u Bruxellesu. Taj će spomenik, smješten u neposrednoj blizini europskih institucija, trajno podsjećati na milijune stradalih pod autoritarnim režimima te simbolizirati pobjedu demokracije, tolerancije i uvažavanja temeljnih ljudskih prava.