Grad Čakovec dobio sudski spor za zemljište, razmatra žalbu na visinu naknade

Čakovec, Vijesti

Objavljeno: 14.05.2025 11:33

Autor: Dragan Toplek /Radio105 Foto: D.T.

Trgovački sud u Varaždinu donio je presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev suvlasnika zgrade Robna kuća „Međimurka“ za brisanjem vlasničkog prava Grada Čakovca na čestici veličine 909 četvornih metara na Trgu Republike. Također, sud je odbio njihov zahtjev za isplatom 450.000 eura kao naknade za navedenu česticu, izvijestila je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini na konferenciji za novinare.

Radi se o površini neposredno uz Robnu kuću „Međimurka“, uglavnom prostoru između RK Međimurka i Centra za kulturu, koju je Grad Čakovec na temelju zakonskih odredbi pretvorio u javno dobro u općoj uporabi. Suvlasnici zgrade tvrdili su da ih je Grad izvlastio nezakonito te su sudskim putem tražili vraćanje zemljišta u prijašnje stanje ili, ukoliko sud to ne prihvati, isplatu naknade u iznosu od 450.000 eura.

Grad je postupak rješavanja statusa ove površine pokrenuo u sklopu priprema za planiranu sveobuhvatnu rekonstrukciju Trga Republike. Projekt obnove središnjeg gradskog trga, za koji je proveden javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja u suradnji s Udruženjem arhitekata Međimurja, prijavljen je za sufinanciranje sredstvima ITU mehanizma Europske unije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.876.944 eura, a očekuje se sufinanciranje EU sredstvima u iznosu od 83,25 %, odnosno 4.060.000 eura. Uređenje ove konkretne čestice planirano je kao dio partera trga namijenjen pješacima.

Sud je svojom presudom utvrdio da je Grad Čakovec dužan suvlasnicima isplatiti naknadu za spornu česticu, ali u iznosu od 158.600 eura. Gradonačelnica Cividini naglasila je kako isplata naknade nikada nije bila sporna, već isključivo visina traženog iznosa, podsjetivši da su prvotno tražili i do 900.000 eura. Najavila je kako Grad razmatra mogućnost žalbe na ovu presudu.

Gradonačelnica je ovom prilikom komentirala i postupke određenih vijećnika i političkih opcija, optužujući ih da u ovom, ali i drugim slučajevima, zastupaju interese privatnih vlasnika ili investitora pod krinkom zaštite privatnog vlasništva. Ponovila je svoje stajalište o primatu javnog interesa nad privatnim, ističući da se Trg uređuje za sve građane te da je interes građana da njegova obnova bude što povoljnija, financirana europskim novcem. Zaključila je kako oni koji privatne interese stavljaju ispred javnih ne razumiju procedure ili namjerno iskrivljuju činjenice, sugerirajući da bi njihovo upravljanje gradom dovelo do netransparentnih dogovora s investitorima na štetu građana.