“Redovito pratimo aktualne teme, a integracija stranih radnika zasigurno je jedna od njih. Međutim, moramo biti svjesni izazova koji se pojavljuju. Iako smo ponosni što smo, kako se kaže, ‘sačuvali nekakve RI’ i prihvatili druge, ne smijemo zapostaviti naše domaće ljude. Moramo se zapitati zašto je do ovoga uopće došlo i pokušati riješiti problematiku od samog početka”, rekao je Josip Grivec, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije, o integraciji stranih radnika na sjednici povodom Dana socijalne pravde u Čakovcu.
Moramo i našim ljudima osigurati iste uvjete
Lijepo je, dodao je Grivec, što smo prihvatili strane radnike, ali “moramo se vratiti na početak i osigurati da i naši ljudi imaju iste uvjete i kriterije”. “Ne smijemo dopustiti da se domaći ljudi osjećaju zapostavljeno. Integracija stranih radnika kompleksna je tema koja zahtijeva pažnju i trud svih nas. Moramo osigurati da se ti ljudi osjećaju dobrodošlo i da imaju uvjete dostojne čovjeka. No, istovremeno, moramo voditi računa i o našim građanima”, naglasio je.
Izrazio je uvjerenje da se uz konstruktivan dijalog i suradnju svih aktera može pronaći rješenje koje će biti dobro za sve. “Gospodarsko socijalno vijeće će i dalje pridavati veliku pažnju ovoj temi i raditi na tome da se pronađu najbolja moguća rješenja”, dodao je Grivec.
“Kao što znate, Međimurska županija, kao i cijela Hrvatska, suočava se s negativnim prirodnim prirastom i smanjenjem broja stanovnika. Integracija stranih radnika stoga je važna za nadopunu tržišta rada. Međutim, moram istaknuti da je Hrvatska tek na početku ovog procesa. U kratkom vremenu doselio je velik broj ljudi i još nismo u potpunosti razvili strategiju kako usmjeriti buduće integracije”, rekao je Ivan Senčar, predstavnik poduzetnika u Gospodarsko-socijalnom vijeću Međimurske županije.
Problem je i smještaj
Smatra ključnim da se, uzimajući u obzir europska iskustva, posvetimo ovom izazovu. “Integracija stranih radnika zahtijeva suradnju svih – od sveučilišta i lokalnih vlasti do nacionalne razine i, naravno, samih ljudi koji žive u tim zajednicama. U Međimurskoj županiji smo napravili prvi korak i proveli anketu na uzorku od 250 ljudi. Pretpostavka je da se u Hrvatskoj radi o brojci od oko 250.000 radnika. Ovi anketni podaci iznimno su vrijedni jer nam daju uvid u to što ti ljudi, strani radnici, zaista misle i kako se osjećaju. Međimurska županija je pionir u ovom smislu, jer se počela baviti ovom temom i prikupljati podatke s terena”, naglasio je Senčar.
Rezultati ankete pokazuju da strani radnici, uglavnom s Filipina, Nepala i Indije, imaju slične probleme. Jedan od najvećih problema je smještaj, gdje se otvorilo područje sive ekonomije. Mnogi od njih žive u lošim uvjetima, što dovodi do nezadovoljstva i potencijalnih sukoba. “Stoga je važno da se, uzimajući u obzir sve izazove, posvetimo integraciji stranih radnika i osiguramo im uvjete dostojne čovjeka. Samo tako možemo stvoriti društvo u kojem će se osjećati dobrodošlo i integrirano”, zaključio je Senčar.
“Rezultati našeg istraživanja pokazuju da se kod stranih radnika u Međimurskoj županiji uglavnom radi o populaciji između 20 i 40 godina, većinom muškarcima. Većina njih izrazila je želju da im se pridruže obitelji i da ostanu ovdje. Međutim, moramo biti oprezni i preispitati ove tvrdnje. Poznato je da i naši ljudi odlaze iz Hrvatske u potrazi za boljim uvjetima. Stoga se trebamo zapitati hoće li i strani radnici, kada se bolje upoznaju sa zakonima i prilikama, također otići dalje, prema zemljama s bolje plaćenim poslovima”, rekao je demograf Marin Strmota.
Raditi na tomu da naši radnici imaju veće plaće
Ovaj problem, naglasio je, prisutan je u cijeloj Hrvatskoj. Poslodavci se susreću s odljevom radne snage, gdje radnici nakon nekog vremena provedenog u Hrvatskoj odlaze u druge zemlje. Stoga je važno da vodimo računa o ovim izazovima i da upravljamo politikama koje će zadržati ljude ovdje. Jedna od važnih politika je i pitanje stanovanja. Osigurati dostojanstveno stanovanje ključno je za smanjenje troškova života, što je bitan faktor zašto se ljudi doseljavaju ili odseljavaju iz Hrvatske”, kazao je Strmota.
Naveo je da su u istraživanju vidjeli da strani radnici, koji uglavnom rade u građevini, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu, šalju većinu svojih sredstava natrag svojim obiteljima. “Moramo se zapitati što ti ljudi žele, što mi želimo i što će se događati u narednih 50 godina. Politika ‘od danas do sutra’ nije dovoljna. Poslodavci imaju svoje obveze, ali moramo razmišljati i o suživotu tih ljudi s nama”, upozorio je Strmota.
“Prosječna plaća stranih radnika je oko 800 eura. Pitanje je zašto bi onda poslodavci zapošljavali domaće radnike, kada mogu dobiti jeftiniju radnu snagu? Ovo je pitanje cijele Europe i cijelog zapadnog svijeta – svi traže jeftiniju radnu snagu. Moramo raditi na tome da imamo veće plaće i bolje uvjete za naše radnike, kako bismo ih zadržali ovdje”, rekao je Strmota, zaključivši da se moramo suočiti s ovim izazovima i pronaći rješenja koja će biti dobra za sve.
