Manifestacija Noć knjige, otvorena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, donijela je ohrabrujuće vijesti za ljubitelje pisane riječi. Najnovije istraživanje pokazuje da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 44 posto građana Hrvatske, što predstavlja značajan skok u odnosu na prošlogodišnjih 37 posto. Iako se trend čitanosti vratio na razine iz pandemijskih godina (2020. i 2021.), ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek upozorila je kako nema mjesta opuštanju te da je sustavno poticanje pismenosti i dalje prioritet.
Investicije u knjižni lanac i dostupnost knjige
Država nastavlja s intenzivnim ulaganjima u sve segmente knjižnog sektora — od potpora izdavačima do modernizacije knjižnica, bibliobusa i knjižara. Ministrica je podsjetila na programe kojima se knjiga nastoji približiti građanima u svim dijelovima zemlje, istaknuvši da je kroz program podrške kulturnim i kreativnim industrijama osigurano oko pet i pol milijuna eura za 33 projekta u knjižničnom i nakladničkom sektoru. Cilj ovih ulaganja je osigurati stabilnost lanca koji povezuje autore, nakladnike i krajnje čitatelje.
Profil hrvatskog čitatelja: Tko najviše čita?
Statistika jasno ocrtava demografski profil najaktivnijih čitatelja. Rezultati pokazuju da više čitaju žene, stanovnici Zagreba i okolice (51 posto) te visokoobrazovane osobe, među kojima čitanost doseže visokih 66 posto. Regionalno gledano, prednjače stanovnici Istre, Primorja i Gorskog kotara s 59 posto. Kada je riječ o načinu dolaska do knjige, građani ih najčešće kupuju (46 posto) ili posuđuju u knjižnicama (40 posto), dok svaki četvrti čitatelj knjigu dobiva na poklon.
Digitalna transformacija i novi navike
Zanimljiv zaokret vidljiv je u načinu kupnje i konzumacije sadržaja. Dok kupnja u fizičkim knjižarama bilježi lagani pad, internetska prodaja porasla je s 20 na 26 posto, a taj je trend najizraženiji kod mlađih od 45 godina. Čitanje sadržaja na internetu dosegnulo je visokih 77 posto, no istovremeno e-knjige redovito čita tek devet posto građana, a kupuje ih svega jedan posto. Što se tiče žanrova, beletristika ostaje apsolutni favorit, a slijede je dječja književnost, stručne knjige te publicistika.
Noć knjige kao nacionalni praznik kulture
Istraživanje je provedeno uoči manifestacije koja ove godine nudi više od tisuću programa diljem Hrvatske. Podaci pokazuju da su građani sve zadovoljniji ponudom u knjižnicama, a oko 16 posto njih redovito posjećuje festivale i sajmove knjiga. Iako kupnja knjiga općenito stagnira, rast interesa za manifestacije poput Noći knjige dokazuje da knjiga i dalje ima važno mjesto u društvenom životu Hrvatske, unatoč sve snažnijoj konkurenciji digitalnih sadržaja.
