Osamdeseta obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncetracijskog logora obilježena je u utorak u Jasenovcu komemoracijom u prisutnosti državnog vrha, predstavnika nacionalnih manjina i antifašista te preživjelih zatočenika koji su odali počast žrtvama ustaškog režima.
Pod nazivom “80 godina, 80 sudbina” komemoracija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u nazočnosti predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sjećanja na 80. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici prevoženi u logor.
Nakon što su se uzvanici okupili ispred zgrade Memorijalnog muzeja, kolonu sjećanja do spomeniku Cvijet predvodili su premijer Plenković i predsjednik Milanović, nakon čega je uslijedio prigodni program uz polaganje cvijeća i paljenje svijeća.
U izaslanstvu Vlade, bili su i ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek, Damir Habijan, Marin Piletić, posebni savjetnici predsjednika Vlade Sara Lustig, Mate Granić i akademik Zvonko Kusić te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga.
Na komemoraciji su bili predstavnici manjina koje su bile žrtve ustaškog logora – Boris Milošević u ime Srpskog narodnog vijeća, Ognjen Kraus u ime židovske zajednice, te Veljko Kajtazi u ime romske manjine. Franjo Habulin predstavljao je Savez antifašističkih boraca i antifašista. Nazočili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova, a stigao je i bivši predsjednik Stjepan Mesić.
U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika.
Program na komemoraciji vodili su studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti koji su istaknuli da se okreće novo poglavlje u komemorativnoj praksi utemeljeno na obrazovanju, istaknuvši porast broja školskih grupa iz Hrvatske koje posjećuju Spomen-područje Jasenovac. Do kraja kolovoza ove godine Jasenovac će posjetiti učenici 81 škole.
U komemorativnom krugu uz spomenik Cvijet, kroz priču “80 godina, 80 sudbina”, upaljeno je 80 svijeća, označenih kratkom biografijom i fotografijom pojedine stradale osobe. Kroz tih 80 sudbina nastojalo se simbolički naznačiti strukturu žrtava logora Jasenovac i Stara Gradiška, te postići civilizacijsku razinu kulture sjećanja na stradale pojedince.
Predsjednik Sabora Jandroković i premijer Plenković položili su i vijence ispred Spomen ploče na romskom groblju Uštica.
Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
U 1337 dana postojanja logora, ubijeno je po do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja, ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda.
Jandroković: Najvažnije je mladima prenijeti poruku da se protiv zla treba boriti
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je u utorak u Jasenovcu na obilježavanju 80. obljetnice proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora da je najvažnije prenijeti mladim naraštajima da se protiv zla treba boriti.
“Hrvatski sabor pokrovitelj je komemoracije u Jasenovcu i ovdje sam kako bih u ime zastupnica i zastupnika Hrvatskog sabora iskazao poštovanje prema žrtvama, isto tako osudio zlo i osudio režim koji je ljude ubijao i proganjao zbog njihove vjere, nacije i političke pripadnosti”, rekao je Jandroković novinarima u Jasenovcu nakon obilježavanja 80. obljetnice proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora na kojoj je sudjelovao cijeli državni vrh.
Smatra i da je najvažnije, a što se, kaže, vidjelo i iz novog duha obilježavanja komemoracije, prenijeti mladim naraštajima da zlo je postojalo, da se protiv zla treba boriti te da treba čuvati mir, slobodu i demokraciju.
Na komemoraciji pod nazivom “80 godina, 80 sudbina” su, uz predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića – bili i predstavnici nacionalnih manjina i antifašista te preživjelih zatočenika koji su odali počast žrtvama ustaškog režima.
Jandroković je ocijenio da je komemoracija na kojoj su danas “bili svi” obilježena na dostojanstven način. “Poruka je da smo u ovakvim trenutcima ipak svi zajedno i vjerujem da će biti dobro prihvaćena od naših građana”, poručio je.
Upitan vidi li u tome pomak, podsjetio je da prijašnjih godina tako nije bilo i da je ove godine taj korak napravljen. “S obzirom na složenost situacije u kojoj živimo i na brojne izazove, oni koji su dobili povjerenje hrvatskih građana moraju između sebe komunicirati”, rekao je.
Istaknuo je i da očekuje da će se u svibnju dogoditi sjednica Vijeća za obranu, koja je dogovor između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića.
Upitan po čemu će osobno pamtiti papu Franju, Jandroković je odgovorio da je papa Franjo bio poglavar Katoličke crkve, odabran od Boga da dođe na tu poziciju te da je jučer bio tužan dan za sve katolike.
“Papu Franju pamtit ću, kao i velika većina ljudi, po njegovoj brizi za svakog čovjeka, po posebnoj brizi za potrebite, siromašne i sve one koji su bili u nekoj životnoj neprilici”, kazao je Jandroković te dodao da će upravo to obilježiti njegov mandat.
“Svaki Papa nosi nešto specifično i svoje, a sigurno po tome ćemo upamtiti i papu Franju”, dodao je.
