Hrvatska policija uputila je ozbiljno i dramatično upozorenje javnosti zbog sve učestalijih i iznimno dobro osmišljenih prijevara čije su glavne žrtve osobe starije životne dobi. Domišljati kriminalci bez imalo grižnje savjesti iskorištavaju povjerenje i nemoć umirovljenika, a najčešće se lažno predstavljaju kao službenici velikih institucija poput HEP-a, plinare, banaka, poštanskih ureda, pa čak i kao policajci ili ugledni liječnici. Njihov primarni i jedini cilj je na prijevaru ući u stambeni prostor kako bi ukrali novac koji im je na dohvat ruke ili pak psihičkim pritiskom nagovoriti uplašenu žrtvu da im sama preda svoju kompletnu životnu ušteđevinu.
Voditelj Službe prevencije Policijske uprave zagrebačke Davor Tor otkrio je kako zagrebačka policija na godišnjoj razini bilježi između 50 i 60 ovakvih specifičnih prijevara. Iako brojka naizgled ne djeluje alarmantno, materijalne štete koje pojedinci pretrpe često su goleme i nepovratne. Policija je nedavno uspješno razriješila tri ovakva slučaja s ukupnom štetom od 13 tisuća eura, što se smatra relativno malim iznosom u usporedbi s nekim prijašnjim krađama gdje su žrtve ostajale bez desetaka tisuća eura. Uspjeh u ovim istragama postignut je isključivo zahvaljujući bliskoj suradnji s građanima koji su policiji na vrijeme dojavili ključne informacije s terena.
Uhodani scenariji kriminalaca i psihološki pritisak hitnosti
Prevaranti koji operiraju na terenu djeluju iznimno agresivno i planski, najčešće koristeći takozvani faktor iznenađenja i prepada. Kada je riječ o telefonskim prijevarama, scenarij je gotovo uvijek identičan i iznimno stresan za žrtvu. Počinitelj nazove stariju osobu te glasnim, oštrim, odrešitim i panično užurbanim tonom ustvrdi kako se dogodila teška prometna nesreća u kojoj je stradao bliski član obitelji. Odmah potom zahtijeva hitnu isplatu veće količine novca za navodnu hitnu operaciju ili skupe medicinske troškove koji se moraju platiti odmah kako bi se spasio život.
U takvim trenucima ekstremnog stresa, stariji se ljudi u pravilu uplaše i smetu pa pod utjecajem emocija postupaju srcem, a ne razumom. Oni hitno odlaze u obližnje banke, podižu sav novac koji posjeduju i donose ga natrag kući. Zanimljivo je da u ovim situacijama lukavi počinitelj najčešće uopće ne ulazi u obiteljsku kuću ili stan, već uplašenu žrtvu oprezno čeka ispred samog stambenog objekta kako bi osigurao brzu odstupnicu i bio siguran da ga nitko unutra ne može zaključati ili uhvatiti na djelu.
Generacijsko povjerenje u institucije kao glavno oružje prevaranata
Glavni razlog zašto su upravo umirovljenici meta ovih kriminalnih skupina leži u činjenici da su starije generacije odgajane i naučene bezuvjetno vjerovati državnim institucijama, zdravstvenom sustavu i policiji. Kada se osobi od 80 godina obrati netko tko tvrdi da zastupa službena državna tijela, ona automatski i bez sumnje otvara vrata. Prevaranti su toga itekako svjesni i upravo to duboko ukorijenjeno poštovanje prema autoritetu beskrupulozno koriste za pljačku.
Iz policije naglašavaju kako starije osobe nikako ne treba osuđivati, napadati niti ismijavati zbog njihove lakovjernosti kada postanu žrtve. Umjesto toga, ključno je da stariji građani u svakoj sumnjivoj situaciji pokušaju razgovorom dobiti na vremenu, zbuniti nepoznatog počinitelja te informaciju odmah podijeliti sa svojom užom okolinom. Traženje službene iskaznice na kućnom pragu najbrži je način za tjeranje prevaranta u bijeg, jer će on u tom trenutku shvatiti da s druge strane ima osobu koja aktivno vodi brigu o vlastitoj sigurnosti. Policija šalje jasnu i nedvosmislenu poruku: niti jedna banka, bolnica ili policijska postaja nikada neće telefonski od građana tražiti gotovinu.
Digitalno doba donosi i nove opasnosti u obliku romantičnih prijevara
S napretkom tehnologije i sve većom dostupnošću pametnih telefona, starija populacija je postala znatno medijski pismenija, no digitalna tranzicija donijela je i nove oblike opasnosti na internetu. Policija tako u posljednje vrijeme bilježi i porast takozvanih romantičnih prijevara koje se odvijaju putem društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje. Ove prijevare redovito započinju slatk rječivim i lijepim ljubavnim pričama u kojima se nepoznata osoba tjednima dodvorava žrtvi, a završavaju hitnim zahtjevima za slanje novca kako bi dotični navodno mogao kupiti zrakoplovnu kartu i doputovati u Hrvatsku.
Zbog svega navedenog, policijski službenici provode intenzivne preventivne programe, pa su tako prošle godine obišli gotovo sve srednje škole kako bi educirali mlađe generacije o ovim opasnostima. Srednjoškolci su te važne preventivne informacije uspješno prenijeli svojim bakama i djedovima unutar obitelji, što se pokazalo kao izvrstan model širenja svijesti. Iako se Zagreb i okolne regije zahvaljujući budnosti građana i radu policije i dalje ubrajaju među najsigurnija mjesta za život na svijetu, oprez u komunikaciji s nepoznatim osobama – bilo na cesti, kućnom pragu ili internetu – ostaje jedina sigurna brana protiv kriminala.