Europska komisija objavila je sveobuhvatnu analizu rezultata testiranja PISA, a nalazi za 15-godišnje učenike diljem Europske unije pokazuju zabrinjavajući pad znanja u svim ključnim područjima. Prema službenim podacima, 33,9 posto učenika u EU-u postiže slabije rezultate u matematici, 31,3 posto u čitanju te 25,9 posto u prirodoslovlju. Time se Unija sve više udaljava od postavljenog cilja da do 2030. godine smanji udio neuspješnih učenika ispod 15 posto, dok udio najuspješnijih učenika opada i znatno zaostaje za drugim razvijenim svjetskim gospodarstvima.
Hrvatski rezultati ispod prosjeka OECD-a: Veliki pad čitalačke pismenosti
Rezultati za Hrvatsku također pozivaju na uzbunu jer su hrvatski učenici u sva tri ispitivana područja ostvarili bodove ispod prosjeka OECD-a. U čitalačkoj pismenosti hrvatski su učenici s 453 boda zauzeli 29. mjesto među 91 zemljom, pri čemu je od 2015. godine zabilježen strmoglavi pad od čak 33 boda, a oko 32 posto učenika nije uspjelo dosegnuti niti osnovnu razinu. U matematici je Hrvatska na 36. mjestu s 455 bodova te čak 36 posto učenika ispod osnovne razine, dok je u prirodoslovlju zauzela 33. mjesto s 476 bodova. Najbolje rezultate u zemlji ostvarili su zagrebački gimnazijalci, pri čemu su djevojčice u čitanju bile znatno uspješnije od dječaka.
Digitalna ometanja, nekritička uporaba AI-ja i manjak nastavnika glavni uzroci pada
Kao vodeće razloge za ovako poražavajuće rezultate i rastuću obrazovnu neravnopravnost, Europska komisija navodi učestala digitalna ometanja na nastavi, nekritičko i pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju, smanjenu uključenost roditelja u obrazovni proces te kroničan nedostatak nastavnog osoblja. Analiza je pokazala i velike socijalne razlike, s obzirom na to da učenici iz slabijeg imovinskog stanja imaju do četiri puta veću vjerojatnost za ostvarivanje slabih rezultata, što pred obrazovne sustave stavlja hitan zahtjev za cjelovitom reformom.
