Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te žrtvu Vukovara i Škabrnje, saborski zastupnik Ivica Baksa odao je počast hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata, posebno istaknuvši doprinos međimurskih branitelja u obrani Hrvatske i Vukovara. U svojoj poruci upozorio je na neriješeno pitanje nestalih osoba te naglasio da trajno pomirenje Hrvatske i Srbije nije moguće bez utvrđivanja istine o ratnim stradanjima.
Više od 7700 Međimuraca sudjelovalo u Domovinskom ratu, 78 ih je poginulo
Baksa je podsjetio na 17. rujna 1991. godine, kada je Međimurje postalo prvi potpuno oslobođeni kraj Hrvatske. No, kako je istaknuo, za brojne Međimurce rat tada nije završio.
„Međimurje je 17. rujna 1991. postalo prvi potpuno oslobođeni kraj Hrvatske. No za Međimurce time rat nije završio. Više od 7700 njih sudjelovalo je u Domovinskom ratu, a 78 ih je položilo život. Odlazili su daleko od svojih kuća kako bi pomogli obraniti domove drugih ljudi. U tome je možda i najjasniji izraz zajedništva koje je Hrvatsku održalo“, istaknuo je Baksa.
Posebno je naglasio doprinos međimurskih policajaca obrani Vukovara, jednog od najtežih bojišta Domovinskog rata.
U obranu Vukovara otišlo 58 policajaca iz Čakovca, jedanaestorica izgubila život
Prema podacima koje je iznio saborski zastupnik, 11. rujna 1991. godine u Vukovar je upućeno 185 policajaca iz tadašnje Policijske uprave Varaždin, među kojima je bilo 58 pripadnika Policijske stanice Čakovec.
Od pripadnika međimurske skupine jedanaestorica su izgubila život.
Baksa je podsjetio i na sudbine branitelja koji su prošli najteže dane obrane Vukovara, ranjavanja i zatočeništvo u logorima, istaknuvši važnost trajnog očuvanja sjećanja na njihovu žrtvu.
„Nakon 35 godina obitelji još uvijek čekaju odgovore“
Uz odavanje počasti poginulima, Baksa je upozorio na pitanje nestalih osoba iz Domovinskog rata, koje i desetljećima nakon završetka ratnih sukoba ostaje neriješeno.
„Ali naša obveza ne završava paljenjem svijeća jednom godišnje. Hrvatska još traga za 1725 nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata. Neke obitelji ne znaju sudbinu svojih najmilijih, a druge ne znaju gdje su pokopani. I nakon 35 godina čekaju odgovore“, upozorio je.
Poručio je kako sjećanje na žrtve mora biti praćeno konkretnim nastojanjima da se pronađu nestali i utvrde okolnosti ratnih zločina.
Baksa od Srbije traži otvaranje arhiva i punu suradnju u pronalasku nestalih
Govoreći o budućnosti odnosa Hrvatske i Srbije, Baksa je izrazio nadu da bi političke promjene u Srbiji mogle otvoriti prostor za poboljšanje međudržavnih odnosa.
Pritom je naglasio da poruke o dobrosusjedstvu moraju biti popraćene konkretnim postupcima nadležnih institucija.
„Od srbijanskih institucija očekujemo punu suradnju: otvaranje arhiva, dostavu dokumentacije i sve informacije koje mogu pomoći pronalasku nestalih i rasvjetljavanju ratnih zločina. Ne tražimo da nove generacije nose krivnju za ono što nisu učinile. Ali institucije Srbije imaju odgovornost pomoći da se utvrdi istina. Bez toga nema ni trajnog povjerenja“, poručio je Baksa.
„Pomirenje je moguće, ali ne na zaboravu“
Saborski zastupnik zaključio je svoju poruku pozivom na izgradnju boljih odnosa dviju susjednih država, ali uz poštovanje žrtava i rasvjetljavanje neriješenih pitanja iz prošlosti.
„Želim da Hrvatska i Srbija grade bolje susjedske odnose. Pomirenje je moguće, ali ne na zaboravu, nego na istini i poštovanju žrtava“, zaključio je Baksa.
Uoči 18. studenoga, Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje, još je jednom izrazio zahvalnost svim hrvatskim braniteljima te odao počast poginulima i civilnim žrtvama rata.




