Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u sklopu sudjelovanja na Velikom kolokviju francuskog tjednika L’Express u Parizu vodio je sadržajan razgovor s glavnim urednikom rubrike Svijet Charlesom Haquetom. Osvrnuvši se na 35 godina hrvatske neovisnosti, premijer je podsjetio na put koji je Hrvatska prošla od referenduma 1991. godine i četverogodišnje obrane u Domovinskom ratu do punopravnog članstva u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenskom prostoru i europodručju. Naglasio je kako je Hrvatska danas jedno od najdinamičnijih gospodarstava europodručja koje svoje bogato povijesno iskustvo aktivno ulaže u oblikovanje europskih politika.

Analizirajući duboke promjene na globalnoj sceni tijekom proteklog desetljeća, Andrej Plenković ocijenio je kako se Europa danas suočava s potpuno drukčijim geopolitičkim okolnostima. Uz migracijske krize koje su promijenile političku sliku brojnih europskih država te posljedice pandemije, istaknuo je značajne promjene u transatlantskim odnosima tijekom drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, osobito na području carina i trgovinske politike. Kao velik gospodarski izazov naveo je i neuravnoteženu trgovinu s Kinom, s kojom Europska unija bilježi godišnji trgovinski deficit od čak 370 milijardi eura, što zahtijeva snažnije ulaganje u konkurentnost europske industrije.
Europa u „čekaonici” mirovnih pregovora i nužnost rješavanja ključnih problema mladih
Govoreći o ruskoj agresiji na Ukrajinu uoči 35. obljetnice pada Vukovara, premijer je ponovno upozorio da se načelo nepovredivosti državnih granica ne smije napustiti pod međunarodnim pritiscima. Podsjetivši kako je Rusija od 2014. do danas zauzela oko 20 posto ukrajinskog teritorija uz golema razaranja i ljudske žrtve, istaknuo je da se Europa mora izboriti za izravno mjesto za pregovaračkim stolom umjesto da ostane u svojevrsnoj diplomatskoj čekaonici. Pritom je naglasio kako se europska sigurnost više ne može uzimati zdravo za gotovo niti oslanjati isključivo na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, zbog čega i Hrvatska snažno ulaže u vlastite kapacitete te će njezin obrambeni proračun u 2027. godini premašiti dvije milijarde eura.
Poseban dio razgovora bio je posvećen prosvjedima mladih diljem Europe, od Italije i Belgije do Francuske i Rumunjske. Andrej Plenković poručio je kako politički lideri moraju pozorno sagledati stvarne izazove koji zabrinjavaju mlade naraštaje – ponajprije priuštivo stanovanje i cijene nekretnina, mogućnosti zapošljavanja, klimatske promjene te utjecaj umjetne inteligencije. Upozorio je na pokušaje pojedinih interesnih skupina da instrumentaliziraju nezadovoljstvo mladih, zaključivši kako je odgovornost država stvoriti konkretne uvjete za njihovo brzo osamostaljivanje jer današnje generacije očekuju brze i učinkovite odgovore sustava.




