Šećerna bolest jedan je od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, a njezina učestalost neprestano raste. Prema službenim podacima, u Hrvatskoj je više od 400.000 osoba s dijagnosticiranim dijabetesom, dok je u Međimurskoj županiji tijekom 2024. godine ova bolest odnijela 78 života. U povodu Svjetskog dana šećerne bolesti, koji se obilježava 14. studenoga, stručnjaci upozoravaju na važnost pravodobnog otkrivanja bolesti, redovitih kontrola i zdravih životnih navika.
U Međimurju od šećerne bolesti umrlo 35 muškaraca i 43 žene
Prema posljednjim službenim podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću (CroDiab), u Hrvatskoj je evidentirano više od 400.000 osoba kojima je dijagnosticirana šećerna bolest. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je dijabetes četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj.
Posebno zabrinjavaju podaci za Međimursku županiju, gdje je tijekom 2024. godine od šećerne bolesti umrlo 35 muškaraca i 43 žene, odnosno ukupno 78 osoba.
Time se dijabetes svrstao na četvrto mjesto vodećih uzroka smrti među muškarcima te treće mjesto među ženama u Međimurju.
Riječ je o kroničnoj bolesti koja se, osobito u slučaju dijabetesa tipa 2, može razvijati godinama bez jasno izraženih simptoma. Upravo zbog toga mnogi oboljeli nisu svjesni svojeg zdravstvenog stanja sve dok se ne pojave ozbiljnije komplikacije.
Tri vrste dijabetesa – koje su razlike?
Šećerna bolest nastaje kada organizam ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može učinkovito koristiti, što dovodi do povišene razine glukoze u krvi.
Dijabetes tipa 1 autoimuna je bolest u kojoj imunološki sustav uništava stanice gušterače odgovorne za proizvodnju inzulina. Najčešće se otkriva u djetinjstvu ili mladosti, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Ovaj oblik bolesti nije moguće spriječiti, a oboljele osobe moraju doživotno primati inzulin.
Dijabetes tipa 2 čini više od 90 posto svih slučajeva šećerne bolesti. Nastaje kada organizam ne može učinkovito koristiti inzulin ili ga ne proizvodi dovoljno. Među najvažnijim čimbenicima rizika su prekomjerna tjelesna težina, nepravilna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost i nasljedna predispozicija.
Gestacijski dijabetes pojavljuje se tijekom trudnoće i najčešće se povlači nakon poroda. Međutim, žene koje su ga imale, kao i njihova djeca, izložene su povećanom riziku od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.
Bolest koja može dovesti do srčanog udara, sljepoće i zatajenja bubrega
Neliječena ili nedovoljno kontrolirana šećerna bolest može izazvati ozbiljne i trajne zdravstvene posljedice.
Osobe s dijabetesom izložene su povećanom riziku od srčanog i moždanog udara, oštećenja krvnih žila, zatajenja bubrega, oštećenja vida pa čak i sljepoće.
Među najtežim komplikacijama nalaze se i oštećenja živaca te poremećaji cirkulacije koji mogu dovesti do nastanka rana na stopalima i, u najtežim slučajevima, amputacija donjih udova.
Pravodobna dijagnoza, odgovarajuće liječenje i redovito praćenje razine šećera u krvi mogu značajno smanjiti rizik od razvoja tih komplikacija.
Čak 70 posto slučajeva dijabetesa tipa 2 moguće je spriječiti ili odgoditi
Posebno ohrabruje činjenica da se, prema procjenama stručnjaka, do 70 posto slučajeva dijabetesa tipa 2 može spriječiti ili odgoditi usvajanjem zdravijih životnih navika.
Ključnu ulogu imaju uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i održavanje primjerene tjelesne težine.
Jednako je važno izbjegavati pušenje, ograničiti konzumaciju alkohola te redovito kontrolirati zdravstveno stanje, osobito kod osoba s povećanim rizikom za razvoj bolesti.
Stručnjaci naglašavaju i važnost pravodobnog mjerenja glukoze u krvi, jer se dijabetes tipa 2 često razvija neprimjetno. Učestalost kontrola potrebno je prilagoditi individualnim čimbenicima rizika i preporuci liječnika.
Svjetski dan šećerne bolesti podsjetnik je na važnost prevencije
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se svake godine 14. studenoga s ciljem podizanja svijesti o dijabetesu, njegovim posljedicama te važnosti prevencije i pravodobnog liječenja.
Ovaj datum prilika je za podsjećanje na važnost dostupne i kvalitetne zdravstvene skrbi, ali i na potrebu pružanja podrške osobama koje svakodnevno žive s ovom kroničnom bolešću.
Podaci o smrtnosti u Međimurskoj županiji dodatno potvrđuju koliko je važno ozbiljno pristupiti prevenciji i ranom otkrivanju dijabetesa.
Redovita kontrola šećera u krvi, zdrave životne navike i pravodobno liječenje mogu spriječiti teške komplikacije i spasiti živote. Informiranost, prevencija i zajednička odgovornost ključni su koraci prema zdravijoj budućnosti.
