Čakovec je ponovno postao mjesto susreta znanosti, tradicije i kulturne baštine! U ponedjeljak, 9. studenoga, u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja svečano su otvorene 18. hrvatsko-slovenske etnološke paralele, međunarodni znanstveno-stručni skup koji okuplja 33 izlagača iz Hrvatske i Slovenije. Ovogodišnja tema „Glazba, ples i dinamika promjena“ posebno je povezana s bogatom glazbenom tradicijom Međimurja te velikim obljetnicama istaknutih istraživača narodne baštine.
Međimurje domaćin međunarodnog skupa s tradicijom duljom od 40 godina
18. hrvatsko-slovenske etnološke paralele održavaju se 9. i 10. studenoga u organizaciji Hrvatskog etnološkog društva, Slovenskog etnološkog društva i Muzeja Međimurja Čakovec.
Tijekom dvodnevnog programa 33 stručnjaka i istraživača predstavit će radove posvećene glazbi, plesu, tradicijskim običajima i promjenama koje oblikuju suvremenu kulturnu baštinu.
Ovogodišnja tema posebno je simbolična jer se obilježava 50. obljetnica smrti Vinka Žganca, 130. obljetnica rođenja Josipa Štolcera Slavenskog te 135. obljetnica rođenja i 75. obljetnica smrti slovenskog etnomuzikologa Franceta Marolta.
Vinko Žganec i međimurska popevka u središtu pozornosti
O važnosti očuvanja glazbene baštine govorila je Janja Kovač, viša kustosica Muzeja Međimurja Čakovec, istaknuvši poseban doprinos Vinka Žganca istraživanju i popularizaciji međimurske popevke.
„Vinko Žganec jedan je od najzaslužnijih ljudi za sakupljanje, obrađivanje i populariziranje međimurske popevke koja je 2018. godine upisana na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva“, naglasila je Kovač.
Dodala je kako je iznimno važno da međimurska popevka nastavi živjeti u svojem izvornom ambijentu, ali i da Muzej sudjeluje u njezinu očuvanju kroz istraživanja, stalni postav i organizaciju stručnih skupova.
Suradnja hrvatskih i slovenskih etnologa traje od 1981. godine
Predsjednica Hrvatskog etnološkog društva Olga Orlić podsjetila je kako su hrvatsko-slovenske etnološke paralele započele još 1981. godine.
Skup se tradicionalno održava svake dvije godine, uz naizmjenično domaćinstvo Hrvatske i Slovenije, a nakon prekida tijekom ratnog razdoblja obnovljen je 2004. godine.
Orlić je naglasila da takvi susreti omogućuju razmjenu znanja i iskustava te često rezultiraju novim istraživanjima, zajedničkim izložbama i znanstvenim projektima.
Važnost dugogodišnje suradnje istaknula je i Tanja Roženbergar, predsjednica Slovenskog etnološkog društva, naglasivši kako glazba i ples, unatoč promjenama kroz vrijeme, i dalje snažno povezuju dvije susjedne zemlje.
Maša Hrustek Sobočan: Međimurje se ima čime ponositi
Ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan istaknula je kako je ovo već četvrti znanstveni skup koji Muzej organizira tijekom 2026. godine, što potvrđuje njegovu važnu ulogu u stručnom i znanstvenom životu.
„Međimurje se kad govorimo i o etnologiji ima s čime pokazati, imamo međimursku popevku i za nas je, nazovimo to tako, i sveto trojstvo istraživača naše glazbe i plesa – to su Josip Slavenski, dr. Vinko Žganec, Florijan Andrašec“, istaknula je Hrustek Sobočan.
Svečano otvorenje dodatno je obogatio nastup folklorne skupine Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, pod vodstvom profesorice Marije Borko.
Predstavljanje zbornika i Etno jamm uz međimursku popevku
Uz znanstvena izlaganja, program uključuje i predstavljanje zbornika radova sa 16. hrvatsko-slovenskih etnoloških paralela pod nazivom „Hrana i piće u kriznim vremenima – prakse proizvodnje, distribucije i konzumacije“.
Poseban dio programa bit će i Etno jamm, organiziran u suradnji s čakovečkim barom Mamas&Tapas, na kojem će nastupiti glazbenici koji izvode međimursku popevku.
Etno jamm održava se u ponedjeljak, 9. studenoga, s početkom u 19 sati, a program je otvoren za javnost.
Čakovec dva dana povezuje znanost, glazbu i tradiciju
18. hrvatsko-slovenske etnološke paralele nastavljaju se u utorak, 10. studenoga, a znanstveno-stručni program otvoren je svim zainteresiranim posjetiteljima.
Skup još jednom potvrđuje važnost prekogranične suradnje u istraživanju i očuvanju kulturne baštine, posebno na području Međimurja, gdje su glazba, pjesma i ples stoljećima važan dio lokalnog identiteta.
