Hrvatski građani na bankovnim računima drže čak 44,2 milijarde eura, što je 2,3 milijarde više nego prije godinu dana. Međutim, iza impresivnih brojki kriju se velike razlike u financijskim mogućnostima stanovništva, dok sve više građana umjesto oročene štednje bira državne obveznice i trezorske zapise, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) objavljeni povodom Svjetskog dana štednje, 31. listopada.
Na računima 34,2 milijarde eura, oročena štednja sve manje privlačna
Prema podacima HNB-a za kraj kolovoza 2026., građani su na transakcijskim računima držali 34,2 milijarde eura, dok je u oročenim depozitima bilo 9,9 milijardi eura.
U odnosu na godinu ranije, novac na transakcijskim računima povećao se za 2,7 milijardi eura, dok je oročena štednja smanjena za gotovo 401 milijun eura.
Glavni razlog smanjenog interesa za oročavanje su niske kamatne stope. Prosječna kamata na novougovorene oročene depozite u kolovozu iznosila je 1,45 posto, dok je u lipnju 2024. dosezala 2,66 posto.
Udio oročene štednje u ukupnim depozitima građana tako je pao s 29,2 posto sredinom 2024. na samo 22,5 posto u kolovozu ove godine.
Građani sve više ulažu u državne obveznice i trezorske zapise
Umjesto oročavanja novca u bankama, građani se sve češće okreću takozvanim narodnim trezorskim zapisima i državnim obveznicama.
Prema HNB-u, vrijednost tih ulaganja u rujnu 2026. dosegnula je 5,1 milijardu eura, odnosno 600 milijuna eura više nego krajem prošle godine.
Iz središnje banke očekuju da bi kamatne stope na depozite u narednom razdoblju mogle ponovno porasti, što bi moglo povećati interes građana za klasičnu bankovnu štednju.
Prosjek od 11.048 eura po stanovniku ne otkriva stvarno stanje
Analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokazuje da prosječni bankovni depoziti po stanovniku u Hrvatskoj iznose 11.048 eura, no taj statistički prosjek ne znači da većina građana raspolaže takvim iznosima.
Najveći prosjek zabilježen je u Gradu Zagrebu, 15.539 eura po stanovniku, a slijedi Istarska županija s 15.522 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Vukovarsko-srijemska županija s 5.666 eura, dok Virovitičko-podravska bilježi 5.979 eura po stanovniku.
Financijski stručnjak Vladimir Potočki upozorava na izrazite razlike među građanima, navodeći kako gotovo 50 posto građana ima manje od 1000 eura na računima.
Ističe i da držanje novca na računima bez odgovarajućeg prinosa može dovesti do smanjenja njegove kupovne moći zbog inflacije.
Hrvati ponovno više štede, ali i dalje su oprezni
Prema procjenama HNB-a, stopa štednje hrvatskih kućanstava porasla je s 7,1 posto u 2023. na 11,9 posto u 2025. godini, dok je u prvoj polovini 2026. dosegnula 12,6 posto.
Razlog povećane štednje djelomično je rast realnih dohodaka, ali i oprez građana zbog globalne gospodarske neizvjesnosti.
Svjetski dan štednje, koji se obilježava 31. listopada, tako ponovno otvara pitanje ne samo koliko novca građani imaju u bankama, nego i koliko uspijevaju uštedjeti te sačuvati njegovu vrijednost.
