Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je u Hrvatskom saboru predstavio godišnje izvješće o radu Vlade, istaknuvši gospodarski rast, političku stabilnost i velika infrastrukturna ulaganja kao ključne rezultate dosadašnjih mandata. Najavio je da će hrvatski BDP ove godine prvi put premašiti 100 milijardi eura, da se 2027. planira uvođenje naplate cestarine bez zaustavljanja te da će do kraja godine biti predložen novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Izlaganje je obilježio i odlazak većeg dijela oporbe iz sabornice.
Plenković: Vlada je bila sidro političke stabilnosti
Podnoseći godišnje izvješće o radu Vlade, premijer Andrej Plenković podsjetio je da će se idućeg tjedna navršiti deset godina otkako je njegova prva Vlada dobila povjerenje Hrvatskog sabora.
„Tih deset godina kontinuiteta omogućilo nam je da Hrvatskoj, i u najzahtjevnijim okolnostima, osiguramo političku stabilnost i jasan smjer razvoja“, poručio je.
Zahvalio je građanima na povjerenju iskazanom HDZ-u na trima uzastopnim parlamentarnim izborima te ustvrdio da se Vlada tijekom gospodarskih kriza, ratova i međunarodnih poremećaja potvrdila kao „sidro političke stabilnosti“.
Izvješće je podijelio u tri cjeline: jačanje gospodarstva, izgradnju otpornijeg društva i snažnijih institucija te učvršćivanje suverenosti i sigurnosti građana.
Hrvatski BDP premašit će 100 milijardi eura, ali MMF prognozira sporiji rast
Jedna od glavnih poruka premijerova izlaganja odnosila se na hrvatsko gospodarstvo.
Plenković je najavio da će bruto domaći proizvod Hrvatske u 2026. prvi put premašiti 100 milijardi eura, što bi nominalno bilo više nego dvostruko u odnosu na 2016. godinu, kada je iznosio 47 milijardi eura.
Pozivajući se na prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), naveo je da se ove godine očekuje gospodarski rast od 2,2 posto, dok bi 2027. mogao iznositi 2,3 posto.
Za usporedbu, MMF za europodručje u ovoj godini predviđa rast od 1,1 posto.
Premijer je naglasio da gospodarski rezultati moraju biti vidljivi u svakodnevnom životu građana.
„Naša je zadaća taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetniji život građana u svim krajevima Hrvatske“, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, javni dug trebao bi iznositi oko 55,5 posto BDP-a, nakon što je njegov udio u posljednjih pet godina smanjen za gotovo 30 postotnih bodova.
Hrvatska iz europskog proračuna u plusu gotovo 22 milijarde eura
Govoreći o europskim fondovima, Plenković je istaknuo da je Hrvatska od ulaska u Europsku uniju ostvarila gotovo 22 milijarde eura pozitivne razlike između primljenih i uplaćenih sredstava.
Posebno se osvrnuo na provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Prema iznesenim podacima, Hrvatska je u cijelosti i u roku ispunila 404 od ukupno 406 pokazatelja, odnosno 99,5 posto, dok su preostala dva djelomično ispunjena i njihovo se dovršavanje nastavlja.
Od gotovo deset milijardi eura dostupnih kroz NPOO, dosad je isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekuje se isplata preostalih sredstava, do 2,7 milijardi eura.
Premijer je najavio da će se Hrvatska u pregovorima o europskom proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine nastaviti zalagati za sredstva namijenjena kohezijskoj politici, poljoprivredi i ribarstvu.
Velika promjena za vozače: Od 2027. naplata cestarine bez zaustavljanja
Jedna od najkonkretnijih najava iz premijerova izvješća odnosi se na novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj.
„Na autocestama želimo u idućoj godini uvesti naplatu cestarine bez zaustavljanja“, najavio je Plenković.
To znači da bi se tijekom 2027. godine trebao početi primjenjivati sustav koji omogućuje prolazak autocestama bez zaustavljanja na naplatnim kućicama.
Premijer je govorio i o velikim cestovnim projektima, među kojima su nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku, radovi na prometnici Križišće – Žuta Lokva, dovršetak posljednje dionice Istarskog ipsilona do čvora Matulji te pripreme za proširenje autoceste Zagreb – Karlovac trećim trakom.
Vrijednost projekta trećeg traka procjenjuje se na 250 milijuna eura.
Šest milijardi eura za željeznice i novi kolosijek kroz Hrvatsku
Plenković je najavio i velika ulaganja u modernizaciju hrvatske željezničke infrastrukture, za koju se planira izdvojiti šest milijardi eura.
Posebno je izdvojio ugovor s indijskom tvrtkom Afcons za rekonstrukciju postojeće pruge i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Novska, vrijedan 900 milijuna eura.
Riječ je o projektu kojim bi se trebao dovršiti dvokolosiječni željeznički pravac kroz Hrvatsku, od slovenske do srbijanske granice.
LNG terminal na Krku i ulaganja u geotermalnu energiju
Govoreći o energetskoj sigurnosti Hrvatske, premijer je istaknuo važnost LNG terminala na Krku, čiji je godišnji kapacitet povećan s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina.
Ocijenio je da se odluka o izgradnji terminala pokazala strateški ispravnom, osobito tijekom europske plinske krize.
Najavio je i nastavak ulaganja u geotermalnu energiju u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću, za što su potpisani ugovori ukupno vrijedni 86 milijuna eura.
Spomenuo je i razvoj nuklearne energije u civilne svrhe, uključujući mogućnost korištenja malih modularnih reaktora.
Novi zakon o ugostiteljstvu i borba protiv apartmanizacije
Premijer se osvrnuo i na rezultate hrvatskog turizma, navodeći da je od početka godine do kraja rujna ostvareno 20,1 milijun turističkih dolazaka i 105 milijuna noćenja.
Vrijednost fiskaliziranih računa premašila je sedam milijardi eura, što je, prema iznesenim podacima, 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Ipak, naglasio je da budući razvoj turizma mora biti usmjeren na kvalitetu, cjelogodišnje poslovanje i ravnomjerniju raspodjelu turističkog prometa.
„Naš je cilj i zaustaviti neodrživi rast apartmanizacije te istodobno pridonijeti priuštivijem stanovanju u turističkim destinacijama“, poručio je.
U tom je kontekstu najavio novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti do kraja 2026. godine.
Oporba napustila sabornicu tijekom premijerova izvješća
Plenkovićevo obraćanje odvijalo se u politički napetoj atmosferi, nakon žestokih rasprava između vladajućih i oporbe.
Veći dio oporbenih zastupnika napustio je sabornicu, čime je godišnje izvješće o radu Vlade dobilo i snažnu političku dimenziju.
Dok je premijer isticao desetljeće kontinuiteta, gospodarski rast i ostvarene investicije, odlazak oporbe pokazao je duboke političke razlike u ocjeni Vladina rada.
Plenkovićeve najave za 2027. godinu, osobito uvođenje naplate cestarine bez zaustavljanja, nastavak infrastrukturnih projekata i korištenje europskih sredstava, bit će među konkretnim pokazateljima prema kojima će se moći pratiti ostvarivanje ciljeva iznesenih u Saboru.
