U Zagrebu je održan dvadeseti godišnji sastanak čelnika europskih institucija za zaštitu kulturne baštine (European Heritage Heads Forum – EHHF), na kojem su se okupili predstavnici dvadeset sedam zemalja. Središnja tema trodnevnog skupa bila je otpornost kulturne baštine na potrese i druge elementarne nepogode, brza obnova nakon kriznih događaja te važnost digitalizacije i dokumentiranja povijesnih građevina. Tim povodom iz Ministarstva kulture i medija izvijestili su kako je u Hrvatskoj nakon razornih potresa obnovljeno ili se nalazi u završnoj fazi obnove 511 kulturnih, javnih i vjerskih objekata, čija ukupna vrijednost doseže impresivnih 1,7 milijardi eura.
Međunarodna razmjena iskustava i posjet obnovljenim simbolima baštine
Na skupu su, uz tradicionalne sudionike, prvi put sudjelovali i predstavnici Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, koji su se zajedno s kolegama iz Velike Britanije, Islanda, Švicarske i Norveške upoznali s hrvatskim iskustvima poslijeratne obnove i sanacije šteta nakon potresa. Središnji dio programa održan je u obnovljenom Muzeju Mimara, a sudionici su obišli i zagrebačku katedralu, Atelier Meštrović te povijesne jezgre Petrinje i Siska.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je Hrvatska još tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine postavila zaštitu kulturne baštine od rizika među ključne prioritete, našavši se ubrzo na udaru pandemije i dvaju razornih potresa. Zahvaljujući predanom radu konzervatora, restauratora, projektanata i izvođača, te oslanjajući se na domaća iskustva obnove Dubrovnika i ratom stradalih područja, Hrvatska je uspjela povući 487 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije za hitnu zaštitu i konstrukcijsku obnovu, dok su preostala sredstva osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i državni proračun.
