Nova vještačenja o ilegalnom otpadu: Mikroplastika i teški metali ugrožavaju okoliš, Vlada i struka zagovaraju energane

Piše: Mateja Drk /Radio105/

09.09.2026. | 19:19

Objavljeni nalazi vještačenja USKOK-a o ilegalno odloženom otpadu u Benkovcu i Gospiću ponovno su otvorili pitanje funkcioniranja cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Dok građani i lokalne zajednice izraโยavaju opravdanu zabrinutost za okoliš i zdravlje, Vlada najavljuje ubrzanje postupaka sanacije, a struka poručuje da je krajnje vrijeme za uvođenje suvremenih tehnologija energetske oporabe otpada.

Opasni elementi u Benkovcu i “vječne kemikalije” u Gospiću

Prema nalazima Geotehničkog fakulteta u Zagrebu, na lokaciji bivšeg kamenoloma Kukalj u Benkovačkom Selu zakopano je najmanje 6427 tona otpada na dubini većoj od četiri metra. Vještaci su utvrdili povišene koncentracije bakra, olova, cinka i toksičnog antimona, dok se čestice mikroplastike i sintetičkih vlakana vjetrom i oborinskim vodama već šire 20 do 30 metara izvan granica odlagališta.

S druge strane, za lokaciju u Gospiću utvrđena je prisutnost PFAS spojeva (tzv. vječnih kemikalija), no u koncentracijama nižim nego na sličnim svjetskim odlagalištima. Ipak, nabava za uklanjanje oko 650 tona otpada iz vreća u Gospiću trenutno je poništena jer je odabrani ponuditelj povukao ponudu, a ostale su premašile osigurana sredstva.

Sanacija i izvoz opasnog otpada

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić potvrdio je da je u tijeku izrada cjelovitog plana sanacije za Gospić koji bi trebao biti predstavljen do 20. rujna, pri čemu će se dio opasnog otpada vjerojatno morati izvesti izvan Hrvatske. Zadarski župan Josip Bilaver najavio je da će plan sanacije benkovačkog odlagališta biti završen za dva mjeseca, istaknuvši da su voda i zrak na tom području pod kontinuiranim nadzorom i trenutno sigurni.

Struka jedinstvena: Hrvatskoj trebaju energane

Slučajevi nelegalnih odlagališta ponovno su ogolili činjenicu da Hrvatska nema vlastite kapacitete za obradu opasnog i industrijskog otpada. Stručnjaci upozoravaju da godišnje proizvedemo više od 150 tisuća tona opasnog otpada koji smo prisiljeni izvoziti po iznimno visokim cijenama.

Sudski vještak Ivica Jakić i drugi stručnjaci naglašavaju kako je potrebno promijeniti zakonski okvir i po uzoru na razvijene europske zemlje omogućiti termičku obradu i uplinjavanje otpada. Iz Vlade također poručuju da se mora mijenjati svijest javnosti te da se Hrvatska ne može protiviti izgradnji modernih energana ako želi dugoročno i održivo riješiti problem otpada.