Smrtonosni toplinski val u Europi: Ekstremne vrućine odnijele više od 12.000 života

Piše: Karmen Živčec Radio105/Hina Foto: Ilustracija / Shutterstock

16.07.2026.

Tijekom nezapamćenog vrhunca toplinskog vala u lipnju, u desetak europskih zemalja zabilježeno je najmanje 12.000 dodatnih smrtnih slučajeva. Prema analizi nacionalnih podataka koju je prikupila agencija France-Presse (AFP), ova je brojka tek djelomična i očekuje se da će nastaviti rasti kako budu pristizale službene statistike iz preostalih država. Ekstremne temperature, koje klimatolozi iz organizacije World Weather Attribution ocjenjuju kao praktički nemoguće bez utjecaja globalnih klimatskih promjena, pretvorile su početak ljeta u ozbiljnu zdravstvenu krizu.

Samo u razdoblju od 22. do 28. lipnja, kada je toplinski val dosegao svoj vrhunac, nacionalni instituti sedam europskih zemalja – Njemačke, Francuske, Belgije, Španjolske, Nizozemske, Švicarske i Luksemburga – registrirali su oko 10.000 prekomjernih smrtnih slučajeva. Tim tragičnim pokazateljima pribraja se i najmanje 2.200 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u Engleskoj i Walesu, što je u svom izvješću za razdoblje od 18. do 28. lipnja potvrdio britanski meteorološki ured.

Alarmantni podaci platforme EuroMOMO i upozorenje WHO-a

Da je situacija iznimno ozbiljna pokazuju i privremeni podaci platforme za praćenje europske smrtnosti (EuroMOMO), čiji statistički model procjenjuje čak 14.260 dodatnih smrtnih slučajeva u posljednjem tjednu lipnja. Ovaj se napredni model temelji na službenim tjednim izvješćima iz 24 europske zemlje koje obuhvaćaju gotovo 400 milijuna stanovnika. Stručnjaci ipak pozivaju na blagi oprez pri interpretaciji ovih ranih brojki jer je obično potrebno oko četiri tjedna da se podaci stabiliziraju i proglase potpuno točnima.

„Koliko znamo, u ovom trenutku nema drugih uočljivih uzroka za ovako visoku prekomjernu smrtnost osim ekstremne vrućine, što je prilično dramatična spoznaja“, izjavio je za AFP Lasse Vestergaard, ugledni epidemiolog iz danskog instituta Statens Serum Institut i koordinator platforme EuroMOMO.

Na opasnost od ignoriranja ovog problema oštro je upozorio i regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu, Hans Henri Kluge. Naglasio je kako ljeto i opasnosti od sunca tek dostižu svoj vrhunac te da društvo posjeduje sve potrebne alate i protokole za sprječavanje ovakvih tragedija. Prema njegovim riječima, ključan problem leži u činjenici da previše vlada ekstremnu vrućinu još uvijek promatra isključivo kao vremensku nepogodu, umjesto da je tretiraju kao prvorazrednu i vrlo opasnu javnozdravstvenu krizu.

Srednja i istočna Europa još uvijek zbrajaju crne statistike

Iako su podaci za zapadni dio kontinenta već iznimno zabrinjavajući, konačne razmjere ovog lipanjskog toplinskog vala tek treba utvrditi. Nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, koje su također bile pod utjecajem ekstremno visokih temperatura, još uvijek nisu objavile svoje službene statistike o smrtnosti.

Očekuje se da će uvrštavanjem podataka iz država poput Slovačke i Mađarske službena brojka stradalih od posljedica toplinskog udara biti znatno viša, što još jednom nameće hitnu potrebu za sustavnom prilagodbom europskih zdravstvenih sustava sve češćim klimatskim ekstremima.