Zdravstveni sustav na sjeveru Hrvatske službeno je zakoračio u novu, modernu eru. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković prisustvovao je svečanom otvorenju Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin, projekta koji predstavlja jednu od najvećih kapitalnih investicija u regionalno zdravstvo. Riječ je o najsuvremenijem bolničkom kompleksu površine 12 tisuća četvornih metara, koji na krovu ima izgrađen i funkcionalan helidrom, što je od ključne važnosti za hitne medicinske intervencije i brzi zračni transport kritičnih pacijenata.
Ova kapitalna ustanova izravno podiže razinu zdravstvene usluge na najviši europski nivo za više od 300 tisuća građana koji svakodnevno gravitiraju prema Varaždinu iz nekoliko susjednih županija. Premijer je istaknuo kako ukupna ulaganja u zdravstvo Varaždinske županije u mandatu ove Vlade iznose oko 142 milijuna eura, dok je na nacionalnoj razini u zdravstveni sustav dodatno investirano čak 3,2 milijarde eura. Uz ranija ulaganja od 10 milijuna eura u dnevnu bolnicu, jednodnevnu kirurgiju i objedinjeni bolnički hitni prijem, novi operacijski blok osigurava vrhunske uvjete za rad liječnika i znatno kvalitetnije liječenje pacijenata.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti kao ključni financijski zamašnjak
U svom službenom govoru predsjednik Vlade naglasio je kako je ovaj projekt uspješno realiziran zahvaljujući sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), pri čemu vrijednost same zgrade i opreme iznosi 45 milijuna eura. Plenković se tom prigodom izravno osvrnuo na javne kritike i izjave pojedinih političkih aktera, uglavnom s lijeve spektra, koji u javnosti tvrde da se ne zna kamo odlaze europska sredstva namijenjena oporavku.
Pojasnio je kako je nakon pandemije Covida-19 na razini Europske unije kreiran poseban financijski instrument vrijedan 750 milijardi eura, osmišljen s ciljem jačanja otpornosti gospodarstva država članica. Predsjednik Vlade je pritom oštro demantirao i ispravio pogrešne javne teze o navodnih “10 bilijardi eura”, precizno navevši kako se radi o iznosu od 10 milijardi eura koji su odobreni Republici Hrvatskoj. Naglasio je da je Hrvatska, uz Grčku, uspjela izboriti proporcionalno najveći udio sredstava unutar Europske unije, što je u tom trenutku činilo čak 15 posto nacionalnog BDP-a i postalo golem zamašnjak za stotine lokalnih projekata.
Pregled velikih kapitalnih investicija i nastavak regionalne suradnje
Kako bi zorno prikazao vidljivost europskih i vladinih sredstava na terenu, premijer je naveo nekoliko velikih projekata koji su uspješno završeni u proteklih desetak dana. Među njima se ističe otvorenje novog plinovoda Lučko – Zabok vrijednog 60 milijuna eura, koji dodatno jača Hrvatsku kao važno energetsko središte i omogućuje transport plina s LNG terminala u Omišlju prema Sloveniji, Mađarskoj te u budućnosti prema Bosni i Hercegovini. Također je spomenuo i Sisak, gdje je u sklopu poslijepotresne obnove otvorena najveća stambena zgrada sa 145 stanova i deset poslovnih prostora.
U zdravstvenom sektoru diljem države investicije su itekako opipljive. Nakon dovršetka općih bolnica u Puli i Bjelovaru te velikih ulaganja u KBC Rijeka, Vlada priprema projekt potpuno novog KBC-a Osijek te nova ulaganja u KBC Split. Istovremeno, u obnovu zagrebačkih bolnica stradalih u potresu te u projekt nove Nacionalne dječje bolnice u Blatu uloženo je gotovo milijardu eura.
Na kraju svog posjeta sjeveru Hrvatske, premijer je izrazio zadovoljstvo što nedavno nevrijeme nije nanijelo veće štete Specijalnoj bolnici u Varaždinskim Toplicama te je najavio nastavak ulaganja u zdravstvene objekte u Klenovniku i Novom Marofu. Podsjetio je i na nedavno ekološko rješavanje višegodišnjeg problema varaždinskih bala otpada te zaključio kako će novi Zakon o regionalnom razvoju dodatno institucionalizirati suradnju i donijeti brojne nove projekte za građane sjevernih županija.
